Stres je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom, pogađa 22 posto zaposlenih osoba u Europskoj uniji. Istraživanja pokazuju da je stres povezan s radom uzrok preko polovice svih izgubljenih radnih dana što predstavlja značajan trošak za organizaciju i zajednicu, donosi Slobodna Dalmacija.
Uzroci za stres su brojni, ali najčešće je riječ o prepoterećenosti, učestalim kritikama, lošem odnosu s kolegama ili šefovima, niskim prihodima ili nesigurnosti posla. Stres se s druge strane može očitovato i u situacijama koje su stimulativno ugodne.
Pozitivni stres primjerice predstavljanje rezultata tvrtke na međunarodnom kongresu ili unaprjeđenje na radnom mjestu - omogućuje nam da se uhvatimo u koštac sa značajnim izazovima i uspješno odradimo zadatak odnosno koristimo potrebnu energiju za produktivnost i rast.
Negativni stres je povezan s dugotrajnom percepcijom preopterećenosti, nedostatka vremena i kapaciteta za uspješno nošenje sa situacijom te zaostajanjem u ispunjavanju svakodnevnih zadataka. Iako u nastanku stresne reakcije središnje mjesto ima naša procjena i o našim načinima suočavanja sa stresom ovisit će kakve će biti dugotrajne posljedice na dobrobit pojedinca.
Uslijed složene interakcije karakteristika radnog mjesta i osobnih karakteristika te dugotrajne izloženost stresu na radnom mjestu može doći do pojave sindroma sagorijevanja, a što je jedna od najnepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženosti profesionalnom stresu. Osoba pri tome osjeća emocionalnu iscrpljenost, umor, počinje se udaljavati od posla kako bi se uspješnije nosila s njegovim zahtjevima, postaje iritabilna, udaljuje se od kolega, a što posljedično ima negativne posljedice na radnika i organizaciju u kojoj radi.
Simptomi stresa:
tjelesni ubrzan puls, ubrzano disanje, nagle promjene krvnog tlaka pretjerano znojenje glavobolja, suha usta
emocionalni zabrinutost, strah, iritabilnost, potištenost, ljutnja
misaoni zaboravljivost, teškoće s koncentracijom, brige o budućnosti, preokupiranost situacijom, poteškoće u donošenju odluka
ponašajni plakanje, zanemarivanje obaveza, učestalije pijenje alkohola ili pušenje, pojačano ili smanjeno jedenje, agresivna ponašanja, usporenost u rješavanju radnih zadataka, sukobi s kolegama
Što svatko od nas može napraviti?
– upoznajte stresore i svoje reakcije
– razmislite što vam može pomoći da se uspješno nosite sa stresom
– postavite granice
– koristite godišnji odmor kako bi napunili baterije
– razgovarajte sa svojim nadređenim
Za dodatne informacije pogledajte brošuru HZJZ-a.