Ukrajinski radnici nuklearne elektrane Zaporižja od ožujka prošle godine svaki dan dolaze na posao sa zebnjom, nadajući se da im to neće biti zadnji radni dan, piše Jutarnji list.
Na ulazu u postrojenje prvo ih dočeka hladan pogled ruskog vojnika koji im pregleda osobne iskaznice. Dok prolaze hodnicima do radnog mjesta, susreću još naoružanih ruskih vojnika. Najveća nuklearna elektrana u Europi, naime, posljednjih je 13 mjeseci pod ruskom okupacijom.
Nuklearka Zaporižja u jugoistočnom ukrajinskom gradu Enerhodar pod konstantnim je pritiskom - četiri od šest reaktora VVER reaktora (Vodo Vodnoj Energetičarskij Reaktor) zaustavljeno je i stavljeno u hladno stanje kako bi se uklonio rizik od nesreće zbog granatiranja, a dva reaktora ponovno su pokrenuta da bi se proizvela niska razina snage za održavanje elektrane operativnom.
Postrojenju je potreban pristup električnoj energiji kako bi se osiguralo hlađenje reaktora i druge sigurnosne funkcije. Međutim, od ožujka su električni vodovi najmanje šest puta presječeni, što je nuklearnu elektranu Zaporižja prisililo da se oslanja na dizelske generatore za struju u slučaju nužde.
U početku su se Rusi pokušali prikazati kao osloboditelji, ali je s vremenom njihova "vladavina" nuklearkom postajala sve okrutnija.
Radnici koji ne bi slijedili ruska pravila ili bi pokazali nepoštovanje prema vojnicima, bili bi bačeni u jamu.
- Jama je kolektivni termin za nekoliko podruma i soba za mučenje koje imaju oko Enerhodara i obližnjeg Melitopolja. Mnogi se nisu vratili otamo - rekao je za Politico Oleksij Melničuk, bivši radnik nuklearne elektrane Zaporižja (ZNPP), koji je pobjegao iz Enerhodara prošlog srpnja.
Dmitro Orlov, protjerani gradonačelnik Enerhodara, rekao je da je njegov zamjenik Ivan Samoidiuk proveo 333 dana u ruskom zatvoru samo zbog obavljanja svojeg posla. - Morao sam se obratiti posebnim službama da mi pomognu u njegovu spašavanju - rekao je Orlov.
Osim što uhićuju ukrajinske radnike koji se protive okupaciji, Rusi također dovode svoje radnike u nuklearku, nadajući se da će opasnost od izazivanja nuklearne nesreće spriječiti ukrajinske vojnike da pucaju na njih.
Oko 2000 ukrajinskih službenika još radi u postrojenju Zaporižja, od 11.000, koliko ih je bilo prije rata. Moskva kaže da je ZNPP pod nadzorom njezina nuklearnog operatera Rosatom i da zaposlenicima isplaćuje veće plaće nego što su bile pod ukrajinskom vlašću.
Renat Karča, savjetnik ravnatelja ruske tvrtke Rosenergoatom, u intervjuu za rusku novinsku agenciju TASS rekao je da su zabilježili "znatno povećanje" ukrajinskog osoblja koje traži rusko državljanstvo.
Kijev, pak, negira te tvrdnje i ističe da djelatnike i dalje plaća njihova državna energetska tvrtka Energoatom.
- Energoatom i dalje isplaćuje plaće, kao i bonuse za rad onim djelatnicima koji su odbili surađivati s neprijateljem. Čak i oni koji su prestali ići u ZNPP ili su im Rusi blokirali odlazak na posao, svaki mjesec dobivaju plaće - rekao je Petro Kotin, predsjednik Energoatoma.
Za to vrijeme, oružana okupacija nuklearke postaje sve nestabilnija.
- Rosatom nema utjecaja na vojsku i ne kontrolira tamošnju situaciju. Vojnici ograničavaju kretanje ukrajinskom osoblju i ne dopuštaju im ulazak u zgrade u kojima ruska vojska skladišti raketne bacače i drugo oružje - dodao je Kotin.
Rosatom tvrdi da želi spojiti ZNPP na rusku elektroenergetsku mrežu, ali Ukrajinci kažu da je malo vjerojatno da će im to i uspjeti.
- Ne vjerujem da će uspjeti to učiniti. Nemaju dovoljno profesionalaca. Ponovno povezivanje nuklearne elektrane na električnu mrežu samo je po sebi vrlo složeno, čak i u mirnodopsko vrijeme. Ne vjerujem da će uspjeti to učiniti tijekom rata - smatra Kotin.