Nakon što smo lanjskim umiranjem dosegnuli najveću brojku lijesova u jednoj godini još od Drugog svjetskog rata, Hrvati dinamično izumiru i u 2022. U 2021. je umrlo vrtoglavih 62.712 hrvatskih građana, a u prvih šest mjeseci ove godine izdahnulo nam je podjednako ljudi kao u istom razdoblju lani, više od 30 tisuća, piše Slobodna Dalmacija.
Međutim, umire se i u Njemačkoj. Prema podacima tamošnjeg Saveznog zavoda za statistiku samo u listopadu ove godine umrlo je više od 90.000 Nijemaca, što je za gotovo 20 posto više od istomjesečnog prosjeka u razdoblju od 2018. do 2021. godine, javlja Deutsche Welle.
Listopad je, k tome, samo vrh crnog vala koji je u najrazvijenijoj europskoj zemlji uočen tijekom cijele 2022.: od početka do kraja resi je vrtoglavo visoka smrtnost, što se ne da objasniti samo epidemijom covida i njezinim izravno dohvatljivim posljedicama. Njemački politički populisti već naveliko love u mutnom i za takav trend, manipulativno i krajnje predvidivo, najviše krive ‘cijepljenje‘. Stručnjaci ih demantiraju, no ni oni baš ne raspolažu čvrstim i egzaktnim argumentima za tako crne brojke.
Prema podacima Instituta Robert Koch, u listopadu je u Njemačkoj od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 4.334 osoba. To je znatno više nego u listopadima prethodnih covid godina, no čak i u ljetnim mjesecima ove godine od korone je u Njemačkoj umrlo znatno više ljudi od ranijih prosjeka.
"Samo povećanje broja umrlih od korone nije dovoljno kako bi se objasnila visoka stopa smrtnosti u listopadu," kaže za DW Jonas Schöley, znanstveni suradnik pri Institutu Max Planck. Broj umrlih od korone, napominje, objašnjava tek polovicu umrlih u listopadu. A za drugu polovicu je najočitije objašnjenje što se ove godine bilježi veoma rani val drugih zaraznih bolesti, poput gripe. Riječju, korona je u sinergiji s drugim zarazama respiratornih putova u listopadu u Njemačkoj sebi dodatno popravila statistiku.
No, što je s visokim postotkom umiranja u ljetnim mjesecima? Premda još od Paula Celana znamo da je ‘smrt majstor iz Njemačke‘, to da se najednom najviše umire u tradicionalno najmanje fatalnom razdoblju godine nije lako objašnjivo. Periodičnost smrtnosti se u ovoj zemlji znatno promijenila, napominju stručnjaci, pa se u zadnje vrijeme i mimo zimskih mjeseci bilježe visoke stope mortaliteta kroničnih bolesnika. To se donekle može objasniti covidom-19, ali i toplinskim valovima, odnosno snažnim udarima prekomjernih vrućina koje su posljedice klimatskih promjena, piše Slobodna Dalmacija.
Jonas Schöley s Instituta Max Planck smatra da je veza između cijepljenja protiv korone i većeg mortaliteta kod Nijemaca gotovo nemoguća. „Da su cjepiva uzrok povećanog broja smrtnih slučajeva, to bi odavno bilo dokazano u medicinskim i epidemiološkim istraživanjima“, uvjereno tvrdi ovaj znanstvenik.