Premijer Andrej Plenković pozdravio je jutros sudionike konferencije ‘Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje otpornosti u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi‘, koju su u Dubrovniku organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni monetarni fond (MMF). Ovo je treći put da su HNB i MMF domaćini takve konferencije.
Konferencija okuplja predstavnike Vlade Republike Hrvatske, guvernere središnjih banaka i ministre financija iz Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, predstavnike Europske komisije i Europske investicijske banke te predstavnike akademske zajednice i civilnog društva.
Boris Vujčić, guverner HNB-a, jedan od domaćina konferencije je poručio kako se struka okupila na tradicionalnoj konferenciji kako bi izvukli lekcije iz ovoga što smo prošli u godinama krize.
- Prošli smo pandemijsku krizu, a trenutačno smo još u situaciji ruske agresije na Ukrajinu koja je dovela do značajnog porasta stope inflacije pa su centralne banke morale značajno podići kamatne stope. Zbog toga su nastali problemi u lancima opskrbe, pa razgovaramo o tome kao i o zelenoj tranziciji koja je postala tema i prije aktualnog rata. Nadam se da će danas dobiti puno korisnih poruka i od policy makera i od akademika koji su ovdje prisutni - rekao je Vujčić i zahvalio na suradnji MMF-u i njegovoj glavnoj direktorici Kristalini Georgijevoj koja prvi put sudjeluje na skupu. Posebno je zahvalio premijeru Plenkoviću na poruci o političkoj stabilnosti u Hrvatskoj kao ključnom činitelju ekonomskog razvoja i ekonomske politike.
Glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva čestitala je Hrvatskoj na uspješnom uvođenju eura.
- Čestitam Hrvatskoj i na zadivljujućem jačanju ekonomije tijekom proteklih godina. Samo radi usporedbe Hrvatske s ostatkom svijeta istaknut ću da je lani globalni gospodarski rast iznosio 3,4 posto, a kod vas iznad 6 posto. U 2021. godini globalni rast bio je 6,1 posto a u Hrvatskoj viši od 13 posto. Projekcije za 2023. govore da će globani rast usporiti na 2,8 posto, u eurozoni 0,8 posto, dok bi Hrvatska otprilike trostruko nadmašila prosjek s rastom 2,2 posto, a kako vaš premijer kaže, možda i više od toga. Ova konferencija vrlo je aktualna za cijelu regiju koja je ozbiljno pogođena posljedicama ruske invazije na Ukrajinu. Raspravljamo o izazovima sadašnjeg trenutka i mogućim posljedicama za budućnost. Inflacija trenutačno pada, ali neće dosegnuti cilj središnjih banaka do 2025. To znači da će prioritet biti oraničavanje inflacije na te ciljeve jer inflacija ne škodi samo investicijama, već pogađa posebno najranjivije skupine društva. Raspravljamo i o energetskoj sigurnosti, ne trebam vam posebno naglašavati značaj teme upravo na ovu regiju. Želimo vidjeti kombinaciju ubrzane zelene tranzicije i visoke energetske učinkovitosti, te inovacija, što sve može biti izvor regionalnog rasta. Treba na kraju naglasiti i kako je današnji svijet više fragmentiran nego prije ovog rata. A fragmentacija posebno loše utječe na projekcije gospodarskog rasta i razvoja tržišta - izjavila je Kristalinka Georgieva.
Premijer Andrej Plenković pozdravio je okupljene na konferenciji o kojoj se govori o krizama kojima smo izloženi proteklih godinama kao i o perspektivama za svijet i Europu i Hrvatsku.
- Trogodišnjom pandemijom koja je značajno utjecala i na naš način života i na efekte na naše gospodarstvo, pa potom posljedice brutalne ruske agresije na Ukrajinu, suočili su nas na nacionalnoj razini na djelovanje u kontekstu upravljanja krizama gdje smo imali nekoliko temeljnih zadaća: očuvati socijalnu koheziju u društvu, spriječiti spocijalnu frakturu a istodobno nastojati ostvariti strateške ciljeve. Mogu reći da smo ostvarili ono što smo planirali. Hrvatska je danas članica europodručja, članica schengenskog prostora, u poziciji smo da Hrvatska ima 1 660 000 zaposlenih, da prvi put nakon 1982. imamo manje od 100 tisuća nezaposlenih. Držimo investicijski kreditni rejting u sve tri agencije, gospodarski rast nam je 2021. bio iznad 13 posto, 2022. iznad šest posto, prvi kvartal ove godine 2,8 posto. Efekti boljeg međunarodnog položaja i korištenja nove financijske perspektive u budućem vremenu će omogućiti snažne investicije, rast i ravnomjerni razvoj Hrvatske - kazao je premijer Plenković pa naglasio kako je u razdoblju krize Hrvatska osigurala svoju energetsku neovisnost.
- Velikim paketima mjera Vlade koji su ukupno iznosili 6,8 milijardi eura pomogli smo najranjivijima u našem društvu kao i gospodarstvu. U cijelom tom periodu smo uspjeli praktički zamrznuti cijene i plina i struje što je bio doprinos Vlade smanjenju inflatornih pritisaka. U ovoj godini nastavit ćemo voditi politiku koja će ići za tim da se inflacija smanjuje, da nam gospodarski rast bude veći od planiranoga i da napravimo iskorake u podizanju ekonomskog i socijalnog standarda građana pri čemu su izmjene poreznih zakona, koje smo uputili u javno savjetovanje, jedan od važnih koraka kako bi omogućili da ekonomski i socijalni standard naših građana bude što bolji - zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Na skupu se raspravlja i o glavnim izazovima i mogućnostima politike za regiju, s naglaskom na jačanju energetske sigurnosti uz zelenu tranziciju, prilagodbu postojećim prijelazima u obrascima trgovine i stranih izravnih ulaganja i upravljanje makroekonomskim i strukturnim politikama u svijetu sve učestalijih šokova opskrbe.
Među temama skupa je i energetska kriza jer je zbog rata Rusije protiv Ukrajine ograničena opskrba plinom, cijene energije dramatično su porasle i gospodarstva Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe dovela pred nove izazove.
Na svečanom otvorenju konferencije prisustvovali su i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.