Oko 50.000 upitnika koje je Porezna uprava poslala paušalnim obrtnicima, mogli bi pokrenuti novi odljev ljudi iz zemlje.
Naime, poreznici su najavili pojačani nadzor radi otkivanja prikrivenog nesamostalnog rada i poslali na adrese obrtnika koji posluju kao paušalci, po jednostavnijem i povoljnijem sustavu oporezivanja, upitnike za utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, piše Slobodna Dalmacija.
- Ljudi su revoltirani. Ako ih budu maltretirali, zatvorit će obrte i otvorit će ih negdje vani. Recimo, u upitniku je postavljen kriterij za nesamostalni rad po kojem paušalni obrtnik ne smije imati 50 i više posto prometa od jednog klijenta što je suludo. Što je s onima koji tek počinju raditi, normalno je da ima jednog do dva klijenta pa će taj kriterij uvijek biti probijen.
Te su upitnike izlobirale velike IT firme jer gube radnu snagu, ljudi pronalaze direktno partnere s kojima bi radili na određenim projektima u Americi i unutar Europske unije. Ne znam kako će to proći, ali znam da su neki paušalci rekli da će seliti iz Hrvatske pa raditi negdje drugdje ili će otvoriti vani obrt pa ćemo plaćati tamo poreze a Hrvatska će eventualno dobiti porez kod isplate dobiti - objašnjava Vesna Varšava iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske.
Varšava nam kaže kako su poreznici slali upitnike širokom spektru paušalaca pa su ih primili i neki frizeri kod kojih nema nikakvog govora o nesamostalnom radu. Navodno je poslano 50.000 takvih upitnika, a krajem rujna je u Hrvatskoj bilo 3300 takvih obrta iz IT sektora s tim da nisu svi oni paušalni obrtnici. Jer, paušalci mogu biti samo oni koji imaju do 300.000 kuna godišnjeg prometa.
- Ako je netko tek otvorio obrt i radio samo za jednog klijenta utvrdit će da nije samostalni obrtnik nego zaposlenik. Razrezat će mu mirovinsko za prvi i drugi stup i porez na dohodak Što je na 300.000 kuna nekih 88.000 kuna mirovinskog doprinosa i poreza na dohodak, a sada primjerice plaćaju mjesečni po 1340 kuna doprinosa. Krenula hajka na paušalce, a IT sektor neće dobiti na ovakav način radnu snagu. Ljudi su revoltirani – ističe Varšava.
Prema njezinim iskustvima građani su najviše otvarali tvrtke u Estoniji, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu prije Brexita. Nakon što se dobije e-Residency, u Estoniji sve ide online, a u Irskoj je nešto malo ipak kompliciranije jer se u zadnje vrijeme dosta toga provjerava - objašnjava Varšava čiji se je klijent prebacivao iz Ujedinjenog Kraljevstva u Irsku i gotovo je mjesec dana čekao VAT- broj koji se u Hrvatskoj dobije za dan, dva.
- Kod nas je najgora birokracija i pravna nesigurnost, postoji hrpa zakona koje inspektor na terenu može tumačiti i ovako i onako, ne možete procijeniti što vas čeka za godinu - dvije. Zbog toga ljudi najviše odlaze. Primjerice, klijent iz Irske mi je rekao da za troškove do 70 eura ne mora imati dokaz i račun nego je dovoljno da na izvidu banke označi što je taj trošak, što je nevjerojatno za naše prilike gdje se svaka kuna kontrolira – navodi Vesna Varšava.
Kada izlaze indeksi i ljestvice lakoće poslovanja ili konkurentnosti u svjetskim okvirima Hrvatska pobire loše plasmane, uglavnom zbog efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova, opterećenja vladinim propisima, poduzetničkoj klimi...
- U komunikaciji s hrvatskim poduzetnicima kao najčešći motiv otvaranja poduzeća na pojedinom tržištu, neovisno radi li se o onom unutar zajedničkog EU tržišta ili na trećim tržištima je povećana vidljivost i lakši ulazak na pojedino konkretno tržište. Otvaranje tvrtke na pojedinom tržištu doprinosi prepoznatljivosti, još uvijek postojanje pravnog subjekta registriranog na tržištu na kojem se posluje subjektivno doprinosi povjerenju kod potencijalnih klijenata. Drugo je pitanje tvrtki koje dugoročno prekogranično pružaju usluge, osim referenca i vidljivosti, da otvaraju podružnice i radi administrativnih razloga i poreznih obaveza koje mogu proizlaziti iz njihove poslovne aktivnosti.
U posljednjih nekoliko godina pojedini IT poduzetnici (fizički i pravni subjekti) registrirali su tvrtku u UK, SAD-u, Estoniji, prema dosadašnjim povratnim informacijama tvrtki radi brzog postupka i jednostavne birokratske procedure te mogućnosti da sve odrade digitalnim putem, pojedini radi poreznih olakšica te stoga što strana adresa na nekom eminentnom tržištu može koristiti za probitak na inozemnom tržištu ili pronalaženje investitora kojima je prihvatljivije ulagati u zemlje poput SAD-a ili Velike Britanije - rekli su nam u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
O nekim od razloga odlaska poduzetnika iz zemlje nam je dr. Damir Novotny kazao kako se ne radi samo o troškovima poslovanja i poreznim opterećenjima i da postoje suštinski problemi u tome da nismo uređeni kao tržišna zemlja. Veli, kod nas je problem što Porezna uprava ima visoke ingerencije i iznad je ekonomskog sustava što nije običaj u drugim zemljama gdje je Porezna uprava samo jedan od aktera i država nije iznad privatnog sektora. U tom smislu je uloga Porezne uprave u Hrvatskoj drugačija nego u Europskoj uniji.
- Kod nas postoji poseban zakon, opći porezni zakon koji dozvoljava Poreznoj upravi da sama određuje kazne i ako se odlučite žaliti na te kazne, a to najčešće budu drastične kazne i vrlo se rijetko događa da neka viša instanca unutar Porezne uprave poništi nalaz poreznog inspektora, a možete se žaliti samo u Poreznoj upravi jer izvan nje ne postoji viša žalbena instanca. U drugim zemljama se na nalaze Porezne uprave žalite sudu koji je nezavisan i od vas i od države, dok mi imamo relikt otomanskog poreznog sustava gdje kadija tuži i sudi, takav sustav ne postoji nigdje u Europi.
Mala poduzeća u Njemačkoj slučajnim uzorkom dolaze na red za kontrolu svakih 14 godina, a velika poduzeća se redovito kontrolira, a kod nas je suprotno, velika poduzeća se gotovo nikad ne nadzire, a male se poduzetnike maltretira dan i noć. Cijeli niz propisa smo preuzeli nekritički iz socijalističkih vremena. Tako imamo sustav neprilagođen najboljoj praksi tržno orijentiranih ekonomija – ističe ovaj ekonomist.
Dr. Novotny kaže da se među novim članicama EU-a najlakše posluje u Češkoj i Slovačkoj koje imaju najmanju regulativu za velike kompanije koje investiraju i otvaraju nova radna mjesta te takve investitore oslobađaju poreznog tereta i po desetak godina samo da održavaju radna mjesta i kupovnu moć stanovništva.
- U Srbiji su iz ekonomskog sustava uklonili Finu, odnosno bivši SDK, od bivših jugoslavenskih zemalja Hrvatska ima taj relikt iz socijalističkih vremena koji ima logiku apriorne, ex ante kontrole a ne ex post kontrole ekonomskih procesa. Slovenija je sve promijenila i privukla veliki broj međunarodnih investitora koji slovenski ekonomski prostor ne razlikuju od prostora u svojim zemljama.
Kod nas tako problem nije samo pitanje birokracije nego cijelog ekonomskog sustava čija tranzicija nije završena i brojnih propisa koji se sve reguliraju, od toga kako se voda pije do toga još se još uvijek moramo potpisivati da smo došli na posao – veli dr. Damir Novotny.