Prema analizama vojnih stručnjaka čini se da su Ukrajinci ovaj tjedan posijali žestoku paniku u ruskim redovima gađajući njihove zračne baze prastarim sovjetskim dronom - istim onim modelom koji je 10. ožujka skrenuo s kursa i srušio se u Zagrebu. Ove bespilotne letjelice iz 80-tih godina prošlog stoljeća više aktivno ne koristi ni jedna vojska na svijetu osim ukrajinske, piše Slobodna Dalmacija.
U ratovanju s Putinom, ukrajinske oružane snage odlučile su napraviti korak dalje. Ruske bombardere koji deset mjeseci siju smrt u njihovoj zemlji, ne dočekuju više samo na vlastitom nebu nego su neočekivano dronovima napali tri ruske baze, čime su demonstrirali novu sposobnost prodiranja stotinama kilometrima duboko u ruski zračni prostor. Jučer su napadnuta dva ruska aerodroma, a danas treći. U ponedjeljak su mještani izvijestili da se eksplozija mogla čuti kilometrima daleko te da je dopirala iz zračne baze Engels u kojoj se nalazi ruska flota golemih strateških bombardera dugog dometa Tupoljev koji su glavni dio ruskog strateškog nuklearnog arsenala. Isti dan napadnuta je baza u Rjazanu koja se nalazi samo nekoliko sati vožnje od Moskve. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su tri pripadnika vojske ubijena u napadu na Rjazan.
Iako se radilo o vojnim ciljevima Rusi su napad okarakterizirali kao terorizam i rekli da je cilj bio onesposobiti njihove zrakoplove dugog dometa. Danas je zabilježen još jedan napad. Dužnosnici u ruskom gradu Kursku, koji se nalazi bliže Ukrajini, objavili su slike crnog dima iznad njihova aerodroma. Guverner je potvrdio da je tamo zapaljeno skladište nafte, ali da nije bilo žrtava.
Uvijek kad se radi o napadima na teritorij Rusije, Ukrajinci službeno ne žele preuzeti odgovornost, no, situacija je više nego jasna. New York Times, pozivajući se na visokog ukrajinskog dužnosnika, konstatirao je da su dronovi uključeni u napade lansirani s ukrajinskog teritorija te da je najmanje jedan od napada izveden uz pomoć specijalnih snaga u blizini baze.
Vojni stručnjaci navode kako bespilotne letjelice koje su ukrajinske snage koristile za napad na ruske bombarderske baze nisu bili satelitski vođeni i opjevani turski Bayraktari, nego prastari Tupoljev Tu-141, bivši sovjetski antikviteti koji su posljednji put korišteni za vrijeme Hladnog rata 80-tih godina prošlog stoljeća.
Dron Tu-141 prvi je put poletio 1974. godine, a napravljen je u tadašnjoj tvornici u ukrajinskom Harkivu. Izrađeno je samo 147 komada. Neki Tu-141 i slični im Tu-143 ostali su u skladištu u Ukrajini kada su ruske trupe napale zemlju 2014. godine. Ukrajinski tehničari su ih izvukli počeli prepravljati. Stare sovjetske mlazne izviđačke dronove su modificirali i u njih postavili eksploziv.
Ukrajinske zračne snage upravljaju šačicom bombardera Suhoj Su-24 s ljudskom posadom i ne mogu dopustiti da ih izgube u opasnom dubokom udaru stotinama milja unutar ruskog teritorija. Dron Tu-141 je očigledna zamjena. Brz je, leti preko 900 kilometara na sat, i, ako je imalo sličan modelu 147, može letjeti i do 20.000 stopa ili nisko do visine krošnje drveća. Njegov inercijski navigacijski sustav može ga držati unutar nekoliko milja od planiranog kursa na udaljenosti većoj od tisuću milja.
„Kad uklonite kamere i dodate eksploziv Tu-141 postaje krstareća raketa, a ne izviđački dron. Bilo je očito već u ožujku da su ukrajinske zračne snage modificirale neke od svojih Tu-141 za jednosmjerne samoubilačke misije. Tu-141 koji je skrenuo s kursa i srušio se u Hrvatskoj 10. ožujka navodno je u sebi imao bombu - podsjeća Forbes.
Dron se lansira s rampe i spušta na cilj uz pomoć padobrana. Duljina ove letjelice je 14,33 m, raspon krila je3,88 m, visina 2,44 m, površina krila je 10 m2, a bruto težina 6.215 kg. U odnosu na suvremene bespilotne letjelice je glomazan, nema praktički nikakav „loiter time“ – mogućnost kruženja nad zonom djelovanja koja se danas mjeri i u danima, i ostatak je tehnologija iz Hladnog rata. No, i takav kakav je izazvao je veliku paniku i burne reakcije u ruskim redovima.
Komunikacijska platforma Telegram preplavljena je bijesnim komentarima ruskih blogera. Neki od njih sugerirali su da su dalekometni napadi bespilotnim letjelicama možda odrađeni s teritorija Rusije.
"Ruski vojni blogeri kritizirali su ruske dužnosnike jer nisu predvidjeli i spriječili napade dronovima", navodi Institut za proučavanje rata (ISW) te zaključuje kako su blogeri zamjerili kako vojni dužnosnici nisu adekvatno zaštitili zračne baze, a neki sugeriraju da ruski dužnosnici nisu adekvatno branili baze unatoč tome što su znali da su one jasne mete za ukrajinske udare.
Bloger koji je u ponedjeljak objavio na Telegram kanalu @milinfolive ruske je vojne čelnike opisao kao ‘ovce koje i dalje pokazuju svoju apsolutnu nepodobnost‘.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....