Na mjestu veleposlanika Velike Britanije u Hrvatskoj od srpnja ste prošle godine. Kako je prošlo prvih osam mjeseci u službi?
Moram reći da vrijeme doista leti, čini mi se da je tih osam mjeseci prošlo kao treptaj oka. Vjerujem da je djelomično i zbog toga što su me Hrvati jako toplo primili, ne samo u Zagrebu već u cijeloj zemlji. Također, u redovitom sam i čestom kontaktu i suradnji s hrvatskom Vladom. Uz to, britansko Veleposlanstvo cijelo ovo vrijeme zajednički radi na problemima u vezi s covidom-19, zatim u pripremi COP26, odnosno Konferencije Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama te problemima uzrokovanim užasnim ratom u Ukrajini. U tom smo razdoblju imali i mnoštvo posjeta. Nedavno je bio britanski ministar obrane te smo s Republikom Hrvatskom potpisali novi sporazum o obrani, a došao je i Sir Stuart Peach, posebni izaslanik premijera Velike Britanije za Zapadni Balkan. Osim toga, prilično smo angažirani s privatnim sektorom - razgovarali smo s predstavnicima raznih tvrtki, a nedavno smo razgovarali i s tehnološkim start-upovima koji žele poslovanje proširiti na Veliku Britaniju. Sve je to vrlo prigodno, s obzirom da ove godine slavimo tridesetu godišnjicu diplomatskih odnosa Hrvatske i Britanije, a čini se da ima još puno toga što treba proslaviti. Još mi je jedna stvar važna: obilaziti cijelu Hrvatsku – ja jesam smješten u Zagrebu, ali sam veleposlanik za cijelu zemlju.
Ovo je Vaš prvi službeni posjet Dubrovniku, gradu koji poput magneta privlači britanske turiste. Oni su već desetljećima među najbrojnijim gostima. Što možemo očekivati ove sezone s britanskog turističkog tržišta? Mislite li da će situacija s koronom i ratom u Ukrajini imati negativne posljedice na putovanja ovoga ljeta?
Bilo bi neozbiljno reći da ova dva faktora, pandemija i rat u Ukrajini, neće utjecati na putovanja. Radi se o dvjema vrlo ozbiljnim situacijama koje nas svih opterećuju. Ali u isto vrijeme, imam osjećaj da bi nakon nekoliko teških godina Britanci zaista željeli putovati i iskreno, Dubrovnik u srcima Britanaca ima posebno mjesto. Bili su vjerni posjetitelji dugi niz godina. I znam, nakon razgovora s vašim gradonačelnikom, da je on napravio jako puno da rute za Britance ostanu otvorene i tijekom pandemije. Dakle, jasno je da imamo zajednički cilj, a to je povratak turizma na vrijeme prije pandemije, kako bi britanski turisti mogli ponovo dolaziti i uživati u odmoru. Zaista nije teško zaključiti zbog čega je Dubrovnik toliko popularan među Britancima. Dijelom zbog sunca i nevjerojatne povijesti, međutim, postoji i nešto više od toga, a to je snažna društvena povezanost. Na primjer, posjetio sam školu čiji učitelji surađuju s Velikom Britanijom i primijetio da djeca zaista uživaju u učenju engleskog jezika. Ovdje se jednostavno osjećamo kao kod kuće.
Što Vas se posebno dojmilo tijekom posjeta Dubrovniku?
Ne postoji ništa slično staroj gradskoj jezgri i vrlo je teško nešto izdvojiti, sve je prekrasno. Bio sam na Srđu i pogled s vrha zaista je fascinantan. Međutim, Srđ je također i podsjetnik: naime, posjetio sam Muzej Domovinskog rata gdje sam imao priliku vidjeti kako Grad, iz dobro znanih razloga, nije uvijek bio tako miran i elegantan kao sad. Drago mi je da sam posjetom muzeju stekao uvid kroz kakve je sve teškoće Dubrovnik prošao.
Kakvo je Vaše mišljenje o tome kako su NATO, kao uostalom i Velika Britanija odgovorili na ukrajinski sukob?
Što se Ukrajine tiče, i to ne govorim samo s profesionalnog, već i osobnog gledišta, zgrožen sam slikama i pričama koje stižu iz te zemlje, zbog ničim provocirane, nezakonite i nepotrebne ruske invazije. U smislu odgovora na to, ono što me se jako dojmilo je – jedinstveni odgovor na rusku agresiju. I to ne samo unutar NATO-a, već i država diljem svijeta. Rusiju nije dovoljno osuditi, potrebno ju je prisiliti da plati cijenu za ovo što radi. Što se tiče reakcije Velike Britanije, prije početka sukoba imali smo vrlo važnu ulogu nastojeći podijeliti informacije prikupljene od obavještajnih službi kako bismo upozorili na ono što će se dogoditi. Također smo u suradnji s našim saveznicima pokušavali Rusiju odgovoriti od rata. Međutim, vrlo brzo postalo je jasno da ona ide u rat, tako da smo zajednički donijeli odluku o oštrim sankcijama prema Rusiji. U ovom času u Velikoj Britaniji 1200 tvrtki i individualaca je pod sankcijama, zabrane su prema bankama i zračnom prometu.
Također, možda i važnije, Ukrajini pružamo veliku potporu, kako u humanitarnoj pomoći tako i u oružju kako bi mogli braniti svoju zemlju. Pitate me za Veliku Britaniju, međutim, nijedna zemlja sama ne može napraviti razliku, radi se o ujedinjenom frontu. Hrvatska se također strogo protivi onome što Rusija radi, od sankcija do prihvata izbjeglica. Ovo su zajednički napori i zajedništvo je uistinu impresivno.
Vizni režim prema ukrajinskim izbjeglicama u Velikoj Britaniji posvuda je naišao na kritike, optužbe su da je cijeli proces vrlo spor i neučinkovit te da je previše birokracije. Za razliku od toga, Europska je unija ukinula vize za sve izbjeglice iz Ukrajine. Možemo li stoga očekivati u skorijoj budućnosti da će se i u Velikoj Britaniji promijeniti vizni režim kako bi se ukrajinskim izbjeglicama omogućilo brže useljenje?
Trenutno imamo dva različita režima kako bismo pomogli ljudima raseljenima zbog rata. Prvi je poseban vizni režim, u kojem smo ukinuli sve zahtjeve osim onih najosnovijih što se sigurnosti tiče, kako bismo omogućili ulazak ljudima koji imaju veze s Velikom Britanijom. Do sada smo izdali 23.000 viza. Također, postoji shema po kojoj Britanci otvaraju svoje domove za prihvat izbjeglica iz Ukrajine. To je novi oblik prihvata, ali sam siguran da će pokazati dobre rezultate. Ono što je važno istaknuti je da nijedna od ovih opcija nema ograničenja u broju izbjeglica koje ćemo primiti.
Britanski ministar za financije Rishi Sunak nedavno je izjavio da je Brexit neminovno morao utjecati na trgovinu Velike Britanije s ostatkom Europske unije. Predviđa se da će ove godine trgovina između velike Britanije i ostatka Europske unije biti za 15 posto manja. Je li izazov Brexita nepremostiv? Hoćemo li vidjeti u budućnost verziju Brexit 2.0. ili možda"Brexit light"?
Da se najprije referam na izjavu našeg ministra financija kojega citirate – doista, neki utjecaj Brexita na trgovinsku razmjenu bio je neizbježan, a mislim da I općenito, bilo je za očekivati da će biti nekih početnih problema u procesu odvajanja od organizacije s kojom smo toliko godina bili isprepleteni. Nemojte zaboraviti da je Europska unija formirana kao putovanje u jednom smjeru: samo ulazak, ali ne i izlazak. No, također je točno da smo riješili veliku većinu tema i problema o kojima smo pregovarali s EU, I stvari se vraćaju u normalu. Uvjeti trgovine koji smo uspostavili s EU su najbolji od svih dogovora koje EU ima s ijednom zemljom izvan jedinstvenog tržišta EU-a, u Velika Britanija je i dalje vrlo privlačna kao destinacija za biznis. Tako da, iako će neke tvrtke odlučiti da novi aranžmani s EU-om jednostavno nisu dobri za njih, postoji i mnogo onih koji su nove uvjete shvatili kao priliku. Drago mi je istaknuti da su među njima i hrvatske tvrtke, koje su se već proširile, ili to namjeravaju učiniti, i na tržište Velike Britanije. Mi jesmo napustili EU, ali nismo napustili Europu tako da još uvijek imamo puno zajedničkih interesa.
Od sljedeće godine britanski će građani za putovanje u zemlje EU morati imati putni dokument, ETIAS. Bez obzira što se radi o jednostavnoj aplikaciji mislite li da bi ta "viza" mogla obeshrabriti britanske turiste da putuju u EU? I, hoće li Velika Britanija uvesti nešto slično za građane EU?
Svaka nova birokratska mjera donosi svojevrsnu neugodnost, ali za ovu putnu ispravu rekao bih dvije stvari; prva je to da će biti puno jednostavnija od covid dokumenata s kojima smo se naučili živjeti. Druga stvar zbog koje je uvedena ova mjera je to što će se smanjiti broj ljudi koje se vraća s granice. Rekao bih da će Velika Britanija u budućnosti uvesti identičan sustav za građane EU. Glavna stvar u vezi s ovim režimom je to što će se pojednostaviti carinjenje.
Britanski građani koji žive u Hrvatskoj dobili su "par sijedih" nakon Brexita, iako su im u sklopu dogovora bila obećana ista prava kao građanima Europske unije. Na primjer, činjenica da su bili prisiljeni koristiti zelene registracijske tabele koje su bile rezervirane za zemlje Trećeg svijeta. Jeste li zadovoljni kako su ovi početni problem riješeni?
Ovo je tema na kojoj posljednjih nekoliko godina vrlo usko surađujemo s hrvatskom Vladom. Moram reći da imamo izvrsnu suradnju te da hrvatska vlada ima vrlo pragmatičan pristup koji je fokusiran na ljude. Općenito, povratne informacije koje dobivamo su pozitivne, problem s registarskim tablicama uzeo nam je nešto više vremena, ali i to je sad riješeno. U pravu ste što uspoređujete Britance koji su doselili prije Brexita, 31. prosinca 2020. i koji imaju jednaka prava kao prije. Za one koji su se u Hrvatsku preselili nakon tog datuma, naravno, vrijede druga pravila, zbog toga što Velika Britanija više nije članica EU.
