Saborski zastupnici u utorak su, uz nekoliko opaski, pozdravili donošenje zakona o inkluzivnom dodatku, ističući da se dugo čekao i da je važan iskorak, dok oporba prigovora na visinu dodatka i na to što se ne priznaje osobama smještenim u domove ili u ustanove socijalne skrbi.
Na nepriznavanje dodataka za osobe u organiziranom smještaju ukazala je i Ljubica Lukačić (HDZ) pitajući ministra socijalne politike Marina Piletića ima li za njih rješenje, piše Hina.
Oko 2400 osoba s invaliditetom (OSI) ima uslugu smještaja, država im financira troškove smještaja prosječno s 1000 do 1400 eura, oni imaju pravo i na džeparac i razmišljamo da i to pravo dimenzioniramo u puno većem iznosu, odgovorio je Piletić.
„To će biti jedna od sljedećih aktivnosti Vlade”, najavio je.
Sadašnjih oko 32 eura džeparca nije dostatno i i dobro je da će se povećavati, izrazila je zadovoljstvo Lukačić.
Martina Vlašić Iljkić (SDP) smatra da je potrebno definirati postotak inkluzivnog dodatka koji pripada osobi u u organiziranom stanovanju odnosno udomiteljstvu.
Samo je 119 djece s teškoćama smješteno u udomiteljskim obiteljima, svega je 12 specijaliziranih udomiteljstava, pa se u praksi događa da zbog različitih teškoća s kojima se udomitelji ne mogu nositi traže premještaj u ustanove socijalne srbi.
Zakonom je trebalo osigurati inkuzivni dodatak za smještenu djecu da bi se prevladale različite prepreke, ističe SDP-ova zastupnica.
Da bi i osobe u domu ili stambenoj zajednici trebale imati pravo na inkluzivni dodatak drže također Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista) i Bojan Glavašević (Možemo!).
Ako OSI ima drugu nekretninu, to joj ne umanjuje otežan život
Oporba ustrajava da iz zakona treba ukloniti i imovinski cenzus. Naime, osobi s invaliditetom koja u vlasništvu ima drugi stan ili kuću u kojoj ne stanuje ili poslovni prostor, onemogućuje se inkluzivni dodatak.
Ta je odredba protuustavna i diskriminatorna, kaže Davor Dretar (Klub DP-a) i dijeli s kolegama stav da činjenica da OSI ima drugu nekretninu ne umanjuje činjenicu da joj je otežan život u zajednici, javlja Hina.
Ostane li takva odredba, zakon će se zaobilaziti, stanovi i nekretnine će se prenašati na braću, sestre, kumove, prognozirao je Dretar, a tako razmišlja i Anka Mrak Taritaš (Glas).
Pravo na inkluzivni dodatak dobivate ne zato što ste bogati ili siromašni, nego zato jer imate invaliditet, ponovila je zastupnica.
Ovo je sigurno bolje, samo je pitane koliko je pravedno, kaže Marin Miletić (Most) i upozorava da je inkluzivni dodatak za osobe s invaliditetom (OSI) u najtežoj skupini limitiran na 720 eura.
Kad se taj iznos podijeli na 30 dana, dnevno ispadne 24 eura, izračunao je zastupnik, pitajući se što ljudi mogu s tim, s obzirom na „abnormalan“ rast troškova života i inflaciju.
Napominje pritom i da država nikad nije imala više novca, proračun joj se unatrag osam godina gotovo udvostručio, sa 15 milijardi u 2018. na 28 milijardi eura.
Dvostruko više sredstava nego se daje za četiri naknade
Zakon hvale zastupnici HDZ-a koji tvrde da će zadovoljiti potrebe svih OSI, te da će osigurati samo jedno vještačenje, pa kad se osoba jednom izvještači, to će vrijediti za sve sustave. Nitko neće primati manje, svi koji rade, moći će ostvarivati inkluzivni dodatak, naglasili su.
Zakonom o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, objedinit će četiri dosadašnje naknade - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene.
Iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija kretat će se mjesečno od 720 eura za prvu, 480 eura za drugu, 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu.
U proračunu za 2024. za tu je namjenu predviđeno 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego se trenutno troši za četiri naknade.