S prvim danom 2020. godine na snazi su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kao rezultat sindikalne referendumske inicijative “67 je previše”. Temeljem 700.000 prikupljenih potpisa građana, bez provođenja referenduma, Vlada je izmijenila tražene uvjete za starosnu, prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Kako javlja specijalizirani portal mirovina.hr Vlada Republike Hrvatske je od 1. siječnja ove godine ukinula postupno podizanje starosne dobi kao uvjeta sa 60 na 62 godine života. Također, postupno izjednačavanje starosne dobi za žene u odnosu na muškarce produžuje se od 2026. do 2029. godine, odnosno po tri mjeseca ubrzanja godišnje umjesto četiri. Najvažnije od svega, umanjenje prijevremene starosne mirovine, takozvana penalizacija, smanjeno je s prijašnjih 0,3 posto na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u prijevremenu mirovinu.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima radnik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Žene do kraja 2029. godine imaju pravo na povoljnije uvjete. Tako se ove godine prije vremena mogu umiroviti sa 57 godina i 6 mjeseci života i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža. U svakoj slijedećoj godini i uvjet životne dobi i uvjet godina ostvarenog staža povećava se za po tri mjeseca godišnje, sve do 2029. godine kada će žene za prijevremenu mirovinu trebati imati 59 godina i 9 mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža. Od 2030. godine iste uvjete imat će i muškarci i žene, dakle 60 godina života i 35 staža.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima radnik koji je nakon stečaja firme, a neposredno prije ispunjenja uvjeta proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena na Zavodu za zapošljavanje, ako se najkasnije s idućim danom nakon ispunjenih uvjeta odjavi iz evidencije. Pritom, pravo na mirovinu ostvaruje bez smanjenja.
Svima ostalima mirovina će biti umanjena za 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. Za maksimalnih pet godina ranijeg odlaska u mirovinu to umanjenje iznosi 12 posto. Na prosječnu mirovinu od 2.500 kuna to znači 300 kuna manje na računu svakoga mjeseca. Tako su zakonskim izmjenama prijevremeni umirovljenici u odnosu na dosadašnje uvjete ostvarili maksimalnu korist od 150 kuna, jer je penalizacija iznosila 18 posto.
Prijevremeno umirovljeni građani koji nastave raditi uz primanje mirovine do pola radnog vremena, imaju nakon godine dana ostvarenog staža pravo na novi izračun mirovine po novostečenim uvjetima. Pritom im je potrebno minimalno dvije godine rada, uz uvjet da su im uplaćeni svi doprinosi. Prilika je to ujedno za prelazak iz prijevremene u starosnu mirovinu i ukidanje penalizacije.
Hrvatska u prijevremenoj mirovini ima oko 199.000 umirovljenika. Prosječna mirovina im je oko 2.600 kuna, za nju su radili više od 35 godina, a u prosjeku su stari 67 godina. Inače, lani je do prosinca prijevremenu mirovinu ostvarilo 7.686 novih osoba od ukupno 45.697 novih umirovljenika. Prosječna mirovina novim umirovljenicima u prijevremenoj starosnoj mirovini iznosi 2.634 kune, za nju su radili više od 37 godina, dakle puno više nego što je potrebno, jer nisu ostvarili potrebne godine života za starosnu. Tako su u prosjeku stari 59 godina.
Zbog stečaja poslodavca u prijevremenu mirovinu je lani otišlo 28 osoba te oni primaju 3.217 kuna, jer im mirovine nisu umanjene. Ukupno, Hrvatska ima 313 takvih slučajeva.