Prosječna neto plaća zaposlenih koji imaju fakultetsku diplomu preskočila je u 2019. godini devet tisuća kuna te je u pet godina porasla 11 posto, donosi Večernji list, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Zaposlenih visokoobrazovanih radnika Hrvatska ima 265 tisuća koje tvore drugu najmnogoljudniju skupinu zaposlenih prema stručnoj spremi.
Najbrojniji su ipak oni sa završenom srednjom školom koji ima otprilike 595 tiuća, a prosječna plaća im je bila 5460 kuna što je iznosilo 60 posto plaće VSS osoba.
Prema prosjeku, fakultetski obrazovana osoba zaradi oko 109 tisuća kuna na nivou godine dok je prosjek za one koji imaju samo srednju školu 65 tisuća. Više od državnog prosjeka zarađuju tri grupacije zaposlenih, oni s VSS-om, višom spremom te visokokvalificirani radnici.
U posljednjih pet godina plaća osoba sa srednjom stručnom spremom porasla je 16 posto, a onima s visokom 11 posto. Ovo je posljedica poreznih promjena u prethodnom razdoblju te povećanja minimalnih plaća.
Fakultetsko obrazovanje najviše se isplatilo za farmacijsku i promidžbeno-reklamni biznis gdje su visokoobrazovani zaposlenici zarađivali oko 14 tisuća neto. Slične iznose su zarađivali i inženjeri rudarstva (13,8 tisuća), oko 12 tisuća zarađuje VSS u proizvodnji pića, bankarstvu, proizvodnji električne opreme, popravcima i instaliranju opreme te u zdravstvu, dodaje Večernji list, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Otprilike devet tisuća kuna prosječna je plaća VSS zaposlenika u javnoj upravi, a u obrazovanju 6750 kuna čime su prosvjetari druga najslabije plaćena skupina. Ispred njih se nalaze jedino osobe koje imaju fakultetsku diplomu, a rade u zaštitarskoj branši gdje zarađuju oko 6600 kuna.
Inače, u godini za koju je rađena jučer objavljena analiza Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća bila je 6382 kune, a podaci su prikupljeni iz godišnjeg izvještaja tvrtki. Pet godina ranije, 2014. godine, prosječna je plaća bila 5529 kuna i do kraja 2019. godine porasla je 15 posto.