Vjerojatno jako malo ljudi zna da su u Hrvatskoj i mnogi liječnici obiteljske medicine (koncesionari) “gubitaši”, koji su to postali mimo svoje volje i da bi i njih trebalo sanirati, kao što se sanira kompletni zdravstveni sustav od hrvatskog osamostaljenja.
Da bi oni bili u gubitku, pobrinuo se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji im ne plaća dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) onako kako bi bilo logično, po tržišnim cijenama, već ih plaća po onim cijenama koje je sam odredio HZZO, bez mogućnosti da liječnicima pruži mogućnost pregovaranja, piše Slobodna Dalmacija.
Pojednostavljeno, HZZO se ponaša na način “uzmi ili ostavi” i liječnike dovodi pred gotov čin.
Puna mu kapa
Jedan od takvih koji “kuburi” s HZZO-om i kojemu je očigledno puna kapa svega je i riječki liječnik obiteljske medicine dr. Leonardo Bressan, kojeg je HZZO u prosincu 2022. godine oštetio za nešto više od 24.800 kuna jer je on za taj iznos, po HZZO-u, prekoračio limit koji mu propisuje i određuje HZZO. Čovjek je liječio svoje pacijente, pomagao im i brinuo se o njihovu zdravlju i na kraju nije plaćen onoliko koliko je trebao biti jer je HZZO tako odlučio.
- Taj naš HZZO i njihov DTP najveći su krivci što mi obiteljski liječnici imamo ogromne probleme u radu i što ne možemo od tog istog HZZO-a naplatiti svoj rad. Ja za svaki mjesec svog rada od HZZO-a dobijem 1340 eura glavarine (oko 10.095 kuna), a u svojoj ambulanti skrbim o 2002 pacijenta.
Osim tog iznosa glavarine, za DTP od HZZO-a maksimalno dobijem 1879 eura (oko 14.156 kuna). U taj DTP ulazi sve ono što napravim u svojoj ordinaciji (davanje injekcija, mjerenje tlaka, UZV, EKG, skidanje šavova, spirometrija....). I popišem ja koliko tih DTP postupaka obavim, napravim fakturu i pošaljem HZZO-u da mi plati.
Tako sam napravio i u prosincu prošle godine i poslao im DTP postupke iz prosinca, ali i ostatka 2022. godine koji nisu bili naplaćeni. Radilo se o oko 35.600 kuna. I oni su me odbili, odnosno rekli da sam prekoračio limit, da nemam pravo na taj novac i odlučili mi isplatiti nešto više od 10.700 kuna. Dakle, ja sam u prošloj godini gubitaš od oko 24.800 kuna, a samo sam se brinuo o svojim pacijentima - kazuje dr. Bressan.
Smiješne cijene
Posebno ga ljute cijene koje liječnicima obiteljske medicine HZZO plaća za obavljene dijagnostičko-terapijske postupke (DTP).
- Spirometriju nam plaćaju 7,01 euro, intramuskularnu injekciju, u čije je davanje uključen rad medicinske sestre, lijek, potrošni materijal (igla, šprica i vata), plaćaju 1,39 eura, a ista je cijena i za infuziju. EKG snimanje plaćaju 5,26 eura, a UZV dojke 15,40 eura (rad liječnika, snimanje, očitanje i pisanje nalaza).
Treba napomenuti da su cijene ovakvih postupaka u inozemstvu četiri puta veće, pa smatram da bi u Hrvatskoj trebale biti barem tri do četiri puta veće - kaže dr. Bressan.
U više navrata je naš sugovornik bio u kontaktu s HZZO-om tražeći da mu dostave način na koji oni određuju cijene.
- Svaki put sam odbijen uz obrazloženje kako to nije za iskazivanje u javnosti. Tako da HZZO stavlja te limite u ugovore s nama po principu “uzmi ili ostavi” - veli dr. Bressan.
Zanimalo nas je do kojeg bi datuma u mjesecu u svojoj ordinaciji mogao raditi po ovim cijenama i s više od 2000 pacijenata, a da ne bi bio u minusu...
- Po ovim cijenama HZZO-a i po njihovu limitu ja bih najdalje mogao raditi, a da nisam u minusu, do 15. u mjesecu i onda bih trebao zatvoriti svoja vrata i staviti obavijest pacijentima da se obrate HZZO-u. Možda bi to bilo i najbolje jer kada bi im se počelo javljati na tisuće ljudi koji bi negodovali, valjda bi se nešto i promijenilo. No kakav bih ja to bio čovjek i liječnik, koji je položio Hipokratovu zakletvu, kada bih svoje pacijente ostavio bez medicinske skrbi - pita se dr. Bressan.
U ovakvoj konstelaciji odnosa, kada Hrvatskoj nedostaje sve više liječnika, rad do 15. u mjesecu je gotovo nemoguć.
- Ma dajte, molim vas. Pa nama liječnicima obiteljske medicine dolazi sve više pacijenata, upravo zbog toga što liječnika nema, odnosno ima ih sve manje. Jedina alternativa je da ja kao liječnik radim što manje, pružam što manje DTP-a i da tako ne budem u minusu. Ali to bi dovelo do lista čekanja u našim ordinacijama, upravo onih lista čekanja protiv kojih se ova država bori otkad znam za sebe.
S ovim istim problemom susreću se i u Domovima zdravlja (DZ) budući da njih “kači” zakon po fiskalnoj odgovornosti, pri čemu njihov radnik ne smije svojim radom nanijeti poslovnu štetu ustanovi. Svaki od tih postupaka koji će se odbiti odbija se od sredstava koje će DZ dobiti (potrošni materijal i lijekovi) - govori naš sugovornik.
Samo kao privatnik
Plan i program mjera zdravstvene zaštite kazuje i koliko bi dr. Bressan trebao imati posjeta pacijenata u svojoj ordinaciji.
- Ja bih u svojoj ordinaciji po tom planu i programu mjesečno trebao imati oko 600 posjeta svojih pacijenata, a samo prošli mjesec sam imao 1884 posjeta. Dakle, tri puta više. Što bih trebao, nakon šestotog pacijenta ove ostale preusmjeriti negdje drugdje i ne pružiti im pomoć?
Nas obiteljske liječnike država tjera da budemo u minusu.
Pitate me da li bih i danas odabrao biti liječnik i da li bih upisao medicinski fakultet? Bih, ali nikada, ali baš nikada ne bih radio u javnozdravstvenom sektoru, već bi bio “čisti” privatnik - kaže dr. Bressan.
Na kraju smo upitali riječkog liječnika koje je rješenje ovog problema...
- Ova država, Ministarstvo zdravstva, HZZO moraju dati liječnicima mogućnost da s HZZO-om pregovaraju oko cijene svoga rada i to u ime liječnika treba moći obaviti Hrvatska liječnika komora (HLK). Za sada nitko izvan javnozdravstvene vlasti nema pravo utjecati na cijenu rada. A to je nedopustivo - zaključuje dr. Leonardo Bressan.