Već dulje vrijeme, a pogotovo otkad su ukinute gotovo sve protuepidemijske mjere, malo tko u Hrvatskoj se još uvijek bavi pitanjem pandemije koronavirusa, koja je protekle dvije godine “vladala” medijskim prostorom kako u svijetu, tako i kod nas, piše Slobodna Dalmacija.
Sada je u središtu zanimanja hrvatske javnosti agresija Rusije na Ukrajinu, predstojeća turistička sezona, a javnost se zabavlja i odnosima na relaciji Milanović – Plenković. To što nam je u samo jednom danu, s utorka na srijedu, broj novooboljelih od COVID-a narastao za gotovo sto posto, malo koga je briga.
Naime, u utorak je broj novooboljelih bio 704, a u srijedu ih je već bilo 1390, i to uz činjenicu kako se u Hrvatskoj malo tko još testira, kako ima puno asimptomatskih slučajeva, kako oni koji su pozitivni izlaze vani, odlaze na posao, ne nose zaštitne maskice, odnosno ponašaju se kao da u Hrvatskoj od COVID-a do sada nije preminulo više od 15.800 ljudi.
Italija pod maskama
I dok u Italiji osobe koje nemaju zaštitnu masku na licu ne smiju ući u zatvorene prostore (prodavaonice, kafiće, restorane, autobuse...), dotle je u Hrvatskoj pravi raritet ako u trgovini ili autobusu vidite nekoga sa zaštitnom maskom.
– Čim se ukinu protuepidemijske mjere, za očekivati je porast broja slučajeva. I one najjednostavnije protuepidemijske mjere, kao što je nošenje zaštitnih maskica, bile su često napadane, a one su bile vrlo korisne. Naime, maskice ne zaustavljaju epidemiju, ali umnogome smanjuju prenošenje virusa. To kažu i znanstveni radovi – kazuje nam prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci.
U Hrvatskoj trenutačno prevladava mutacija koronavirusa poznata kao BA.2, koja je nešto zaraznija nego BA.1 varijanta, koja je prevladavala do, negdje, sredine siječnja ove godine. BA.2 varijanta brže se širi, ali, na svu sreću, ne izaziva težu bolest, kao što je to bio slučaj s wuhanskim virusom, alfa ili delta varijantom.
– BA.2 je oko 30 posto zarazniji nego je to bila BA.1 varijanta. Zašto imamo dosta slučajeva novooboljelih, odnosno povećanje od više od sto posto u jednom danu? Iz jednostavnog razloga jer se BA.2 varijanta brže širi, jer oni koji su preboljeli delta ili alfu varijantu nisu imuni na omikron virus, zbog toga jer je još uvijek dosta veliki broj necijepljenih, zbog toga jer su oni koji su cijepljeni dvjema dozama također izloženi obolijevanju.
Četvrta doza: da ili ne
Nadalje, oni koji su se cijepili trećom dozom, tamo u listopadu ili studenome prošle godine, također postaju izloženi jer im se nakon šest mjeseci od cijepljenja smanjuje imunitet. Dakle, u društvu još uvijek ima ljudi koji mogu oboljeti i tu se stvara “bazen” onih koji se mogu zaraziti – govori dr. Trobonjača.
Naravno, u cijeloj ovoj priči oko BA.2 dobro je to što ta varijanta ne izaziva težu ili tešku bolest i što se bolnice ne pune oboljelima, odnosno što nema puno ljudi na respiratorima.
Naravno, nitko u Hrvatskoj, kao ni u cijelom svijetu, ne može znati što će se sljedećih dana i mjeseci događati s virusom i kako će on mutirati. Zbog toga nas je zanimalo mišljenje prof. dr. sc. Trobonjače o tome je li potrebno cijepljenje četvrtom dozom s obzirom da imunitet opada i onima koji su se cijepili trećom ili booster dozom.
– Mišljenja sam da se četvrtom dozom ne trebaju cijepiti oni koji su mlađi od 65 godina, oni koji nisu imunokompromitirani, koji nisu kronični ili onkološki bolesnici. Naravno, ovakav moj stav vrijedi ako se svijetom ili Hrvatskom ne proširi neka teža mutacija, ili “zločesti virus”.
Dakle, da zaključimo, porast broja oboljelih nije začuđujući, jer imamo aktivan školski sustav, nemamo protuepidemijske mjere i imamo virus koji se vrlo brzo širi. Najbolje su u ovom trenutku zaštićeni oni koji su preboljeli BA.1 varijantu COVID-a u siječnju ove godine – zaključio je prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.