Kakva je prošla godina bila za Dubrovačko-neretvansku županiju?
Prošlu godinu možemo cijeniti dobrom i uspješnom. Naime, ovo je bila stabilna godina u kojoj smo naš turizam vratili na predpandemijske brojke i učinke, a dogodilo se i za našu županiju nekoliko važnih projekata i događaja. Prije svega ulazak u šengenski prostor i euro zonu koji su na tragu naših želja i svega što smo do sada radili kako bi kao država potpuno ušli u europske integracije što je jako dobra za naš turizam. Prošle godine otvorili smo i obilaznicu Stona kao nastavak projekta prometnog spajanja krajnjeg juga sa ostatkom Hrvatske. Prošle smo godine završili i pomorsko putnički terminal u Vela Luci, otvoriti će se vrlo skoro nakon što formalno dobije uporabnu dozvolu, a radi se na još tri luke u županiji. To je luka Polačište na Korčuli, Ubli na Lastovu te luka u Cavtatu. Tu je i projekt Centra kompetentnosti u turizmu koji je izuzetno važan za budućnost našeg turizma. U tijeku su završni radovi na obnovi Vile Čingrije koja će biti jedan od objekata tog Centra kao i zgrada Garište u povijesnoj cjelini Dubrovnika kao Academies, a u sklopu tog projekta obnovila se i Turističko ugostiteljska škola te opremile i druge strukovne škole u našoj županiji. Taj projekt koji je suradnjom vezan za Baskijski kulinarski centar u Španjolskoj, kao i suradnjom sa našim gospodarstvom, strateški je važan za budućnost našeg turizma budući da će Centra kompetentnosti služiti za cjeloživotno usavršavanje njihovih djelatnika. Tu je i projekt Centra za djecu sa poteškoćama u razvoju u Metkoviću čije se otvaranje očekuje ovih dana kao i Sigurna kuća koja je već u funkciji. Nju smo imali i prije no sada je to na drugoj lokaciji suvremeno opremljen objekt za tu namjenu.
Još uvijek čekamo otvaranje županijskog Centra za gospodarenje otpadom iako je Županija taj projekt među prvima u Hrvatskoj pokrenula još prije desetak godina što svjedoči o njegovoj kompleksnosti. Taj projekt uz brzu cestu između Dubrovnika i Zračne luke Ruđer Bošković u Čilipima te nastavak gradnje autoceste od Ploča prema Dubrovniku vjerojatno su tri najvažnija projekta koji će nositi ovu godinu?
Da, to su tri strateška projekta za našu Dubrovačko-neretvansku županiju. Kada govorimo o Centru za gospodarenje otpadom vidimo s kakvim se problemom susreće Zagreb i to potvrđuju da nam treba sustav gospodarenja otpadom, što smo mi stalno naglašavali. Mi naš županijski Centar realiziramo, a vidimo kakve probleme imaju oni koji nisu na vrijeme krenuli u takve projekte. U nas je realziacija tog projekta doista trajala jako dugo, upravo zbog njegove složenosti. Takvi projekti inače traže vremena jer treba pronaći odgovarajuću lokaciju, a potom napraviti brojna ispitivanja i studije, posebice one koje se tiču utjecaja na okoliš. Sve smo to napravili i sada imamo riješenu lokaciju, financiranje i izvođača radova koji bi trebali biti završeni do konca 2025. godine. Trenutno se rade pristupne ceste te se ishode dozvole za preostale sadržaje budućeg Centra za gospodarenje otpadom na kojima će radovi krenuti ove godine. Naravno, to podrazumijeva zbrinjavanje preostalog komunalnog otpada nakon odvajanja u lokalnim samoupravama. Taj ostatak koji će se zbrinjavati u Centru trebao bi iznositi 40 posto ukupnog otpada u našoj Županiji s tendecijom smanjivanja tog postotka. Također treba naglasiti da budući Centra neće biti odlagalište, već će se u njemu obrađivati taj preostali komunalni otpad.
Ovdje na krajnjem jugu svi smo se iznenadili najavom Vlade RH o nastavku gradnje autoceste od Ploča prema Dubrovniku. Što možemo očekivati u ovoj godini, hoće li se autocesta doista početi graditi?
Uvijek smo naglašavali da moramo dobiti autocestu kroz našu Županiju do Osojnika. Ona je sastavni dio svih županijskih strategija ali i prostornih planova, ali kod prijašnjih Vlada bilo je dilema kuda ona mora prolaziti pri čemu je zagovarana i trasa kod susjednu BiH čemu smo se protivili. Zahvaljujući razumijevanju ove Vlade i njezinom pristupu tom problemu,, donesena je konačna odluka na državnoj razini o realizaciji autoceste prema našem Prostornom planu, dakle kroz dolinu Neretve i Dubrovačko primorje. To je potvrđeno još 2019. godine kada je Vlada održala sjednicu u Dubrovniku, no sada osim izrade studija izvodljivosti i utjecaja na okoliš, ići će se i u konkretnu realizaciju tog projekta. Vlada je naime donijela i odluku o financiranju nastavak gradnja autoceste od Ploča. Radi se o dionici u Dubrovačkom primorju, od Zaton Dola do Mravinjca jer za nju vrijedi postojeća lokacijska dozvola te očekujemo da će se početi graditi ove godine. Za ostale dionice, posebice onu kroz dolinu Neretve treba dovršiti potrebne studije i projektiranje.
Kada možemo očekivati nastavak autoceste od Dubrovačkog primorja do Osojnika, odnosno Dubrovnika ?
I ta trasa postoji u Prostornim planovima, no za nju je potrebno napraviti još jednu, dodatnu studiju jer se nalazi u posebnoj ekološkoj zoni. Čim ta studija bude gotova, raspisat će se javna nabava za radove te će i ona vrlo brzo ići u realizaciju. Od Osojnika, dakle, autocesta se uključuje u brzu cestu prema Konavlima.Radi se o brzoj cesti između Osojnika i Zračne luke u Čilipima u sklopu koje je i ulaz u Dubrovniku kroz tunel koji će voditi na Ilijinu glavicu. Drugi dio brze ceste je nastavak ove Pelješke od Brijeste prema Perni. Za tu dionicu u izradi je studijska dokumentacija, dakle studija izvedivosti i studija utjecaja na okoliš, dok za dionicu kod samog Orebića, odnosno obilaznicu, ide raspisivanje javne nabave jer ona ima svu potrebnu dokumentaciju za početak gradnje koja će krenuti već ove godine. Na nju se nadovezuju nove trajektne luke u Perni i Prigradici čime će se zaokružiti cestovno i brodsko povezivanje županije.
Ipak ne teče sve bez problema. Primjerice, dionica brze ceste kroz Rijeku dubrovačku i Župu dubrovačku rezultirala je brojnim kritikama.
Istina imali smo burnu raspravu oko studije utjecaja na okoliš pa i primjedbi oko alternativnih trasa. Nama je važno da se ta cesta izgradi što prije jer nam je ona važna za svakodnevni život kao i za turizam jer će približiti Zračnoj luci destinacije u Dubrovačkom primorju, Pelješcu, Korčuli i dolini Neretve. S njome više nećemo imati probleme koje imamo sada s prometnim čepovima u Župi dubrovačkoj i kada ne znamo hoćemo li iz Konavala do Dubrovnika putovati pola sata ili sat ipol. To je nedopustivo.
Hoće li se u ovoj godini početni nešto konkretno događati oko tog projekta?
Sljedeći korak je projektiranje te ceste na koje će utjecati studije na okoliš. Ako se radi o nekom malom utjecaju to se može lako riješiti no kada se radi o većem utjecaju onda se trebaju tražiti nova rješenja. No to ovdje nije slučaj. Dakle ići će se u projektiranje koje će uvažavati sve one mikro probleme koji su spomenuti u raspravama. Primjerice to su problemi vezani za blizinu kuća, hoće li negdje trasa biti na nasipu ili vijaduktu i slični koji se lako rješavaju kroz projektnu dokumentaciju.
Možemo li zaključiti da će Dubrovačko-neretvanska županija u ovoj godini biti ‘ šestoj brzini‘, u znaku prometnih projekata, posebice onih cestovnih?
Upravo tako, jer je prometno povezivanje naš najveći problem jer je to osnovni preduvjet za bilo kakav razvoj, posebice gospodarski, odnosno u našem slučaju turistički a tu se radi i o geostrateškoj sigurnosti naše županije s obzirom na to da se radi o osjetljivom području u mnogo pogleda.
Turizam nam je najvažnija gospodarska grana u kojoj su smještajni kapaciteti najvažniji preduvjet. Unatoč tome imamo još od Domovinskog rata neobnovljen hotel Belvedere, kompleks Kupara, Hotela Plat…. Možemo li očekivati neke pomake u njihovoj revitalizaciji?
Naš turizam je kvalitetan i uspješan no moramo ga i dalje razvijati, a u našoj turističkoj strategiji taj razvoj je usmjeren u smještaj visoke kategorije, dakle hotelima od četiri i pet zvjezdica. Doista se nadamo da će se realizirati projekt Kupara, a po informacijama koje imamo, u njima je vrlo ozbiljan i za tak kompleks jako zainteresiran investitor. Rade se zadnje pripreme i gradnja bi trebala vrlo brzo krenuti. Nadamo se de će i Hoteli Plat ići u tom smjeru nakon što je ta priča bila zaustavljena zbog vlasničkih problema. Hotel Belveder, nažalost, kao da je ‘uklet‘. Nikako da se taj projekt realizira, a mi tu ne možemo puno napraviti i utjecati jer se, kao i u ovim prije, radi o privatnom vlasništvu. Preostaje nam jedino da apeliramo na vlasnike da se ponašaju odgovorno i da shvate da je, posebice kada govorimo o Belvedereu, lokacija na kojoj se nalazi njihovo vlasništvo više nego odlična te da su dužni dati doprinos našem turizmu. Pozitivan primjer su Luksuzni jadranski hoteli koji upravo rade rekonstrukciju hotela Argentina koji će biti najluksuzniji hotel u Dubrovniku. To očekujemo od svih. Naravno, bilo bi bolje da imamo više hotelskih kuća koje su u vlasništvu tvrtki iz naše županije, no odabrali smo kapitalizam, koji je jedini ispravni model za budućnost, no u njemu se vlasništvo lako mijenja. Ipak, bez obzira odakle su, očekujemo da svaki vlasnik ozbiljno pristupi svojoj imovini koju ima na našem području na svoju korist ali i na korist zajednice. Takav je primjer projekta kongresnog centra na Babin Kuku za kojeg očekujemo da ga hotelska kuća Valamar što prije realizira. On je u svim našim planovima, a i sama tvrtka Valamar istaknula je poslovni interes za njega.
Hoćemo li ovo ljeto na plaži u Uvali Lapad moći popiti kavu? Što će biti s pričom oko Dubrovačkih zalazaka sunca?
Dubrovački zalasci sunca upali su u probleme koji su vezani za sporost hrvatskog pravosuđa da u rješavanju žalbi koje su postojale. Oni su tamo uložili doista znatna sredstva, no u ovom slučaju važno je da ni država, ni Županija ne mogu biti oštećene budući da sve što je investirano na pomorskom dobru ostaje u javnom vlasništvu. Pitanje je samo odnosa, hoće li tvrtka dokazati da je bila ometana u korištenju koncesije pa će tražiti određena rješenja za sebe. Očekujemo rješenje Vrhovnog suda, no nama kao Županiji gotovo je svejedno kakva će ta odluka biti. Ako sud potvrdi da je njihova koncesija ispravna oni će je nastaviti koristiti, a kako će riješiti pitanje likvidacije tvrtke, to je njihovo problem. Ako se pak presudi da moramo ponoviti natječaj, mi ćemo ga ponoviti. No ti objekti ostaju tamo, a budući koncesionari morat će u ugovoru za koncesiju obešteti ulagača s obzirom na to da za to postoji opravdana procjena.