Predsjednik Uprave američkog farmaceutskog diva Pfizera Albert Bourla verbalno je napadnut u Davosu, gdje se održava Svjetski gospodarski forum.
Njega su, što se može vidjeti na četverominutnoj snimci koja se proširila društvenim medijima, u jednom trenutku “zaskočila” dva čovjeka koji sebe nazivaju “neakreditiranim novinarima koji su izvan perimetra” i na jedan vrlo verbalno ružan, napadan način, hodajući uz Bourlu do njegova hotela postavljali mu pitanja vezana uz Covid i cjepivo protiv Covida.
Jedno od glavnih pitanja “neakreditiranih novinara” bilo je kada je Bourla znao da cjepivo protiv Covida ne sprječava prijenos, a upitali su ga i koliko je on dugo to znao, a da o tome nije obavijestio javnost. Isto tako, bilo je pitanja o tome koliko je on osobno zaradio na cjepivu, misli li Pfizer vratiti novce državama koje su kod njih kupile cjepivo, a koje ne sprječava širenje, kao i o tome razmišlja li Bourla o svemu tome dok sjedi na svojoj jahti?”Zašto ste u tajnosti držali da cjepivo ne sprječava prijenos? Rekli ste da je 100 posto efektivno, pa 90 posto, pa 80 posto, zatim 70 posto”, pitali su “novinari”.
Cijelim putem do hotela trajalo je ispitivanje Bourle, koji je šutio i nije im odgovarao, samo je hodao.
U jednom trenutku Bourla im je zaželio ugodan dan, na što su “novinari” odgovorili kako im dan neće biti ugodan dok ne doznaju odgovore. Upitali su ga hoće li se ispričati svijetu i srami li se svega onoga što je izjavljivao proteklih godina? “Neakreditirane novinare” je zanimalo kako se Bourla osjeća šetajući ulicama kao milijunaš, zarađenim novcem na leđima običnog čovjeka iz Australije, Engleske i Kanade. Upitali su ga je li zabrinut zbog odgovornosti za proizvod i je li zabrinut zbog miokarditisa.
Pitanja bez odgovora
"Što je s iznenadnim smrtima i što kažete o mladićima koji svaki dan umiru od srčanog udara?” “Hoćete li otkriti s kime ste se sastali ovdje u tajnosti?”, a postavljeno mu je i pitanje kome su plaćali provizije?
Svašta je zanimalo “neakreditirane novinare”, ali im Bourla ni na jedno pitanje nije odgovorio.
Bilo je tu još pitanja i zaista bi nam trebale cijele novine da ih sve popišemo. Na kraju su “neakreditirani novinari” ostali uskraćeni za Bourline odgovore, ali su onako u razgovoru između sebe zaključili kako su “ponosni” na pitanje o tome kada su u Pfizeru znali da cjepivo ne sprječava prijenos virusa i zašto im to nije rekao.
Kako mi do Bourle ne možemo, upitali smo prof. dr. sc. Zlatka Trobonjaču, imunologa sa Sveučilišta u Rijeci, sprječava li Pfizerovo cjepivo širenje, odnosno prijenos virusa?
- Ne, ali to je nešto što već duže vrijeme znamo, isto kao što odavno znamo da ni cjepivo protiv gripe ne sprječava širenje, odnosno prijenos gripe. Dapače, cjepivo protiv gripe učinkovito je manje od 50 posto. Dakle, osoba koja se cijepila protiv gripe, još uvijek ima više od 50 posto šanse da se zarazi od gripe. No, to će cjepivo spriječiti da čovjeka “napadne” teški oblik gripe, koja također može biti smrtonosna. Doduše u manjoj mjeri nego koronavirus. Praćenjem cijepljenja protiv Covida-19 znamo da cjepivo ne sprječava prijenos virusa u potpunosti, što nam je bila nada, ali cijepljenim osobama daje sigurnost kako neće oboljeti od teškog, ponekad i smrtonosnog oblika Covida - kaže dr. Trobonjača.
Cijepljenje protiv Covida spasilo je milijune ljudskih života.
- Da, spasilo se milijune ljudskih života i tko zna koliko bi još milijuna umrlo da nije bilo cjepiva protiv Covida. Ljudi moraju biti svjesni da svaka pandemija/epidemija završava stvaranjem kolektivne imunosti, što se sada nije dogodilo, jer se puno ljudi nije cijepilo, a ni cjepivo nije pokazalo karakteristiku da može spriječiti širenje virusa. Virus se mijenjao i mi danas imamo omikron virus koji se umnogome razlikuje od “originalnog” wuhanskog virusa protiv kojeg smo mi cijepljeni. Dakle, ne može se očekivati od cjepiva koji je rađen za wuhanski virus da bude 100 posto učinkovit i protiv omikrona, koji se umnogome razlikuje od wuhanskog virusa. No i to i takvo cjepivo, ako se osoba cijepi, zaštićuje tu osobu koja oboli od omikrona da dobije teži ili teški oblik bolesti - zaključuje prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.