Val pandemije koji je krenuo potkraj 2019. iz Wuhana bio je tek početak. Sad već govorimo o trećem valu, a novi mutirani sojevi prijete bržim širenjem zaraze. Kako je to sve utjecalo na građane - pokazuju rezultati istraživanja HRejting koji su večeras predstavljeni u središnjem Dnevniku HTV-a. Provedeno je od 15. do 17. ožujka na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća moguća pogreška uzorka je +/- 2 cijela 62%, a pouzdanost istraživanja čak 95%.
Više od godinu dana živimo s koronavirusom te privatni i poslovni život organiziramo prema epidemiološkim mjerama. Što kažu ispitanici, koliko im se od početka pandemije promijenio način života? Koliko se promijenio način života građana? Nošenje maske, socijalna distanca, higijena - i tako već više od godinu dana. Sve je to itekako utjecalo na život građana i njihovu svakodnevicu. Potvrđuje to i ovo istraživanje koje pokazuje da se većini ispitanih život promijenio. I to za njih 66%. Nešto više od 42% kaže kako im se život jako promijenio, a njih gotovo 24.5% ističe kako im se promijenio, ali ne previše. Da im se život malo promijenio smatra 17% ispitanih. Zanimljivo, čak je 16% onih sretnika koji ističu da žive kao i prije koronavirusa. (Njih 0.2% ne zna je li im se život promijenio.)
Plaše li se građani zaraze koronom? 40% je onih koji se boje zaraze covidom, od čega se njih 19% jako plaši, a 21% ih se plaši, ali puno manje nego na početku. S obzirom na tisuće okupljenih na jučerašnjim prosvjedima po Hrvatskoj, možda ne treba ni čuditi postotak onih koji se ne plaše virusa. Takvih je čak 59%. Od njih se 32.5% ne plaši virusa, ali i dalje su oprezni, a 27% se uopće ne plaši. (0.3% ne mogu se odlučiti).
Sve je više mlađih ljudi na respiratorima, polovica uzoraka pozitivna je na britanski soj Hoće li se građani cijepiti kad cjepivo bude dostupno? 1. Ni nedostatak cjepiva ni polemike oko AstraZenecinog cjepiva, kojim će se, kako su najavili, cijepiti i premijer, ministar zdravstva i šef sabora, nisu utjecale na namjeru građana da se cijepe. Većina ispitanih želi se cijepiti ili su već cijepljeni, njih oko 65%. 38,2% želi to čim prije bude moguće, 15,6% ima želju cijepiti se, ali tek onda kada vide kakve će biti posljedice na druge. Njih 25,5% ne želi se cijepiti, dok ih se gotovo 11% već cijepilo. Još je oko 10% neodlučnih, odnosno ne zna bi li se cijepilo ili ne. 2.
Zanimljivo je vidjeti kakvi su podaci o namjeri cijepljenja ili onih koji su se već cijepili i po regijama. Na Sjevernom Jadranu, koji od početka pokazuje najbolje rezultate, najviše je onih koji se žele cijepiti, njih 46,7%, dok bi ih se 8% cijepilo kad vide kakve će biti posljedice na druge. Njih 24% nema se namjeru cijepiti, a 11% već se cijepilo. Više od 10% ne zna bi li se cijepilo. U Zagrebačkoj regiji 45,6% ispitanih želi se cijepiti čim prije, njih čak 15,8% također se želi cijepiti, ali kad vide posljedice na druge. 24,4% nema se namjeru cijepiti, a 9,6% ih se već cijepilo. Svega oko 5% ne zna želi li se cijepiti.
U Dalmaciji je 39,4% onih koji se žele cijepiti, a 13,8% pričekalo bi s cijepljenjem. Ondje ih se 10% već cijepilo, a 26% to još uvijek ne namjerava. 10,5% ne zna bi li se cijepilo. 39,2% ispitanih u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj bi se odmah cijepilo zajedno s njih još 18,7% koji bi se cijepili kad vide posljedice na druge. Ondje ih se već 7,3% ispitanih cijepilo, a 24,4% to ne želi učiniti. Njih isto oko 10% još ne zna. Najmanje bi ih se cijepilo u Srednjoj i Gorskoj Hrvatskoj te u Slavoniji. U Slavoniji bi njih gotovo 30% to odmah učinilo, dok bi ih 18% pričekalo. 28,7% ne namjerava se cijepiti, a gotovo 11% ih se već cijepilo. Čak 13% ih još uvijek ne zna. U Srednjoj i Gorskoj Hrvatskoj tek 28% ispitanih odgovorilo je da se želi cijepiti, čim prije bude moguće, dok ih 15% želi, ali prvo da vide kakve će posljedice biti na druge. Manje stanovnika, najviše procijepljenih - njih čak 19%. 24% ih nema namjeru cijepiti se, a čak 13% još uvijek ne zna.
Podržavaju li građani covid-putovnice? Ispitanici se ipak zalažu za sigurniji ulazak i boravak u Hrvatskoj, pa tako njih čak 46,6% smatra kako bi covid propusnice trebalo uvesti za sve turiste koji dolaze u Hrvatsku, dok bi ih gotovo 15% uvelo samo za one turiste koji dolaze iz zemalja s pogoršanom epidemiološkom situacijom. 28,3% smatra kako zbog ekonomije treba dozvoliti ulazak svim turistima i ne treba uvoditi covid propusnice, dok njih oko 10% ne zna treba li ih uvoditi ili ne.