Nema održivog turizma uz sezonalnost, zračni promet ključ je produljenja sezone

Može li nas zračni prijevoz odvesti u ‘Turizam 365‘? Koliki je utjecaj i uloga avio turizma u produljenju turističke sezone, odnosno ostvarenju ideje o cjelogodišnjem turizmu, to su pitanja i teme o kojima se raspravljalo danas na drugoj konferenciji koju je u Dubrovniku organizirao Dubrovački vjesnik. Konferenciju koja je okupila i predstavnike jedinica lokalne samouprave te turističkog sektora vodio je glavni urednik Dubrovačkog vjesnika Jadran Kapor, a otvorio direktor Slobodne Dalmacije i Dubrovačkog vjesnika Vinko Ursić Glavanović. On je uvodno rekao kako su ponosni jer su ponovo u Dubrovniku uspjeli okupiti najvažnije ljude hrvatskog zrakoplovstva i turizma, a napose što se ove godine u raspravu uključila i Zračna Luka u Mostar jer je ova tema po važnosti izlazi izvan regije.

Ostajemo najprije aviodestinacija

- Ono što se događa u turizmu u Dubrovniku važno je za turizam na nacionalnoj razini pa nema boljeg mjesta za produljenje turističke sezone od Dubrovnika. Dovršetak Pelješkoga mosta dao je dubrovačkoj rivijeri novu perspektivu, bogatstvo i različitost kakvu nema nijedna druga regija, no unatoč tome pa i u bliskoj budućnosti izgrađene autoceste, Dubrovnik će ostati najprije aviodestinacija – rekao je Ursić Glavanović dodajući kako nijedna konkurentska zemlja nema tako izraženu sezonalnost kao Hrvatska zbog čega su izazove turizma i zračnoga prometa spojili u jednu konferenciju i pozvali ljude od struke da ovdje raspravljaju.

Sudionike skupa pozdravio je i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković koji je u svom pozdravnom govoru istaknuo kako bi najprije trebalo odgovoriti na pitanje treba li nam i želimo li mi cjelogodišnji turizam? I kako Dubrovnik povezati potrebu avio povezivanja Dubrovnika ne samo za goste nego i za sugrađane i stanovništvo regije s drugim dijelovima Europe.

- Za nas je iznimno važan nacionalni prijevoznik Croatia Airlines, kada govorimo o budućnosti, o ovoj zimi i narednim kako se i na koji način povezati s ključnim tržištima i koja su to za nas ključna tržišta? Treba vidjeti kako sve modelirati, jer ne može se samo dovesti avione u Dubrovnik, već treba osigurati da imamo otvorene hotele, restorane i vidjeti žele li ti drugi dionici raditi? Mi kao jedinice lokalne samouprave trebamo biti pomoć Croatia Airlinesu kako bi ona financijski isplativo letjela za Dubrovnik u vrijeme i kada ti avioni nisu puni – rekao je gradonačelnik Dubrovnika. I župan dubrovačko neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuo je veliku ulogu nacionalnog prijevoznika u organizaciji cjelogodišnje turističke sezone.      

- Naš je oslonac moderna Zračna luka i Croatia Airlines koja obnavlja svoju flotu. Nadam se da ćemo se dogovoriti o još zimskih aviolinija i sada je na nama da destinaciju osposobimo za ostvarenje turizma 365 dana. Mi smo iznimno zadovoljni i onome što smo postigli do sada, a zajedno trebamo napraviti još jedan korak dalje i vjerujem da ćemo uspjeti – rekao je župan Dobroslavić.

Uravnoteženi turizam

U ime Ministarstva turizma i sporta skup je pozdravila ravnateljica sustava turističkih zajednica, kategorizacije i pravnih poslova Monika Udovičić rekla je kao Ministarstvo puno radi na ostvarenju cjelogodišnjeg, ali održivog turizma, najprije sveobuhvatnom reformom turizma samom strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine, zatim dosad najvećim financijskim sredstvima kroz NPOO, a sada je kao kruna novi Zakon o turizmu. - Održivog turizma nema dok imamo izuzetno izraženu sezonalnost. Jedan od ciljeva strategije je uravnoteženiji turizam regionalno i vremenski. Pritom moramo uvažavati što želi lokalna zajednica i balansirati između očuvanja resursa, gospodarskih interesa, a najvažnije lokalnog stanovništva.Turizam mora biti isključivo u svrhu povećanja kvalitete života našeg stanovništva – rekla je Udovičić.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je kako je infrastruktura bitna da bi se turistička sezona proširila. Ministarstvo je je puno uložilo u autoceste i Pelješki most, uloženo je i zračne luke u Dubrovniku, dogradnju zagrebačke, splitske, a sada se pripremaju investicije u zadarsku, pa osječku i riječku zračnu luku. – Croatia Airlines priprema potpunu zamjenu flote s nabavom novih 15 zrakoplova koji bi trebali dolaziti prije iduće turističke sezone, a to će Croatiji Airlines omogućiti i otvaranje novih linija za destinacije kakva je Dubrovnik izvan turističke sezone. Ministarstvo će podržati sve projekte, ali i poticati cestovne povezanosti zračnih luka sa glavnim centrima, ovdje s Čilipima u Splitu sa gradom i autocestom, a u Zagrebu željeznička poveznica Zračne luke i Grada Zagreba – najavio je tajnik Mihotić u uvodnom dijelu konferencije gdje su panelisti govorili o svojim viđenjima mogućnosti ostvarenja cjelogodišnjeg turizma i utjecaju avioprometa na taj segment.

O temi su raspravljali direktor komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać, direktor komercijalnih poslova Croatia Airlinesa Slaven Žabo, direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel, direktori županijske Turističke zajednice Julijo Srgota i TZ Dubrovnik Miro Drašković, predsjednica ŽK HGK Dubrovnik Nikolina Trojić i zrakoplovni konzultant, i nekadašnji direktor više hrvatskih aerodroma Tonči Peović te direktor turske tvrtke WTouristica Akkan Mahmut.

- Gospodarstvu je samo matematika važna. Dubrovački hotelijeri bili su prosječno otvoreni 250 dana, a samo 150 dana pune popunjenosti kapaciteta što znači da su sto dana radili u minusu. Sigurno je da bi svi radili cijelu godinu da se dogodi vremenska distribucija, jer bi lakše pokrili troškove i radnu snagu. Radna snaga postaje ograničavajući faktor kvalitete rada i hotelijera i ugostitelja, od kojih samo oni koji imaju zatvorene prostore mogu raditi zimi, dok je privatni smještaj treći faktor destinacije za cjelogodišnji rad. Oni koji su organizirani kao tvrtke i OPG-ovi i imaju svoju operativu, booking i održavanje, rade čitavu godinu dok je oni građani koji sve rade sami dosta su podijeljeni i veliki dio njih ne bi želio raditi cijelu godinu – navela je Nikolina Trojić, na pitanje tko želi raditi 365.

Benefiti Pelješkog mosta

I Miro Drašković rekao je kako za cjelogodišnji turizam u Dubrovniku nedostaje više stvari, najprije drugačiji, ekonomski snažnija okolina kakvu ima Istra, no Dubrovnik ima bazu, profiliran je kao kulturno središte. – Radimo i na povezivanju s drugim dijelovima Županije gdje smo zaokružena cjelina koja ima snagu i zanimljivost za privlačenje turista pa nedostaju samo aviolinije. No to je kao pitanje što je starije? Kokoš ili jaje? Trebamo ostvariti predispozicije za dolazak prema gradu da bi onda svi drugi turistički subjekti, hoteli restorani izrazili spremnost raditi dulje vrijeme. To je vrlo komplementarno, mi možemo raditi na svom dijelu, a na drugima je da nas podupru – rekao je Drašković, direktor TZ Grada Dubrovnika. I njegov kolega direktor TZ Dubrovačko neretvanske županije Julijo Srgota istaknuo je kako su neki dijelovi županije u odnosu na Dubrovnik još neotkrivene, a da županija ima mogućnosti na turističkom tržištu biti prepoznata kroz aktivni turizam, enogastronomiju i nautički turizam. - Benefite Pelješkoga mosta vidjeli smo tek ove godine i puno je doprinio naročito Pelješcu i Korčuli gdje su se otvorile nove mogućnosti rada i smanjila dijelom ovisnost naše županije o avioprevozu – dodao je Srgota.

Ivan Maslać i Slaven Žabo govorili su o mogućnostima koje Zračna luka Dubrovnik i Croatia Airlines imaju po pitanju razvoja cjelogodišnjeg turizma i organizacije zimskog letenja.

– Sinergija, definiran turistički proizvod i zajednička promocija svih dionika ključni su preduvjeti za produljenje sezone. Treba osigurati stabilan financijski okvir za održivi rast poslovanja u zimskoj sezoni, kakav je primjer linija Dubrovnik - Frankfurt. – rekao je S. Žabo koji je govorio i o tome da će novi zrakoplovi koji se grade za CA veliki tehnološki iskorak za tu tvrtku, a da će unificirana flota doprinijeti komforu i smanjenju potrošnje goriva i unapređenju poslovanja.

Ivan Maslać rekao je kako je ZL Dubrovnik više nema ograničenja oko infrastrukture i da ponajprije treba raditi na proširenju ljetnog reda letenja: - Trebamo raditi na "proširenju ramena", sezona u ožujku i studenom, pa će se za određeni broj godina doći do 365 sezone. Ako svi dionici dogovore određenu strategiju, uz povratak određene investicije u nekom srednjem ili duljem roku to bi bio ključ proširenja sezone – rekao je Maslać.

Upitan za usporedbu dubrovačkog i turiskog turizma koji se značajno oporavio nakon potresa, napose zimskog turizma u Antaiji, Akkan Mahmut iz WTouristice rekao je da dvije destinacije nisu usporedive u hotelskom broju kreveta, no da je inicijativa za proširenjem sezone uz zajedničku podršku touoperatora, zračne luke i lokalnih i središnjih vlasti važna. – Mi smo krenuli 2017. u suradnji sa ZL Dubrovnik i doveli 60.000 europskih turista, umirovljenika koji su bili prezadovoljni dolaskom u zimskom razdoblju. No treba odgovoriti na pitanje želimo li raditi zimi ili ne, jer ima puno barijera koje se trebaju srušiti kako bi se zimi dovelo više turista. Zimi radi malo hotela, pa trebamo imati više izbora, a potrebna je i jača promocija zimskog turizma i zimskih sadržaja u Dubrovniku – rekao je Mahmut.

Potencijal Međugorja

Zračna luka u Mostaru prilično se uzda u potencijal Međugorja gdje vjerski turizam čini 70 posto ukupnog prometa, a kako se preklapa s područjem ZL Dubrovnik i Split uz kompliciran prilaz ima i manje mogućnosti za privlačenje niskotarifnih aviokompanija s kojima su u pregovorima.

Direktor Marko Đuzel rekao je kako je veza sa Zagrebom koju održava Croatia Airlines prozor u svijet za mostarski aerodrom, a nova gradska vlast u Mostaru počinje više strateški upravljati onim što je dosad bio stihijski turizam. Dakako bolje avioveze i Mostaru bi puno značile.

Višegodišnji direktor više hrvatskih zračnih luka Tonći Peović rekao je kako je za ostvarenje cjelogodišnjeg turizma i za bilo koju drugu gospodarsku djelatnost iznimno važna politička odrednica, kao preduvjet svim daljnjim aktivnostima.

- Turisti koji dolaze zimi nisu isti koji dolaze ljeti, to su stariji turisti, parovi bez djece koji mogu uvijek putovati i gosti kongresa, za što Dubrovnik treba kongresnu dvoranu u središtu grada. Treba znati i da ne mogu svi dionici u turizmu raditi 365 dana. Opet je potrebna politička odluka da se hotelima koji žele raditi zimu daju određeni poticaji jer je to za njih poslovni izazov. Hoće li taj poticaj biti kroz poreze, cijenu najma ili drugo, već je potrebno taj rizik poslovanja disperzirati. Ako se destinacija, odnosno lokalna politika odluči za cjelogodišnji turizam, onda se to treba voditi kao projekt, uključiti multidisciplionarni tim ljudi koji će raditi na tome i da se rizik podijeli na sve dionike, na širu zajednicu. Mi sad nemamo zimski turizam i onda je potrebna intervencija državnih tijela s podjelom rizika između privatnih partnera i politike koja treba naći najbolji alate da se taj rizik disperzira – mišljenja je Tonći Peović. Bez prijevoza i smještaja nema turizma i svatko treba reći koje su njegove prepreke i mogućnosti – rekao je Peović - Nigdje na svijetu nema jednakog turizma zimi i ljeti no nigdje nije ovakva ekstremna oscilacija kakvu imamo u Dubrovniku što je ogroman izazov za ovdašnju infrastrukturu – dodao je.

S idejom kongresne dvorane u središtu grada ne slaže se Nikolina Trojić koja smatra da ona mora biti izvan grada. Ona ističe kako je za Dubrovnik uz kulturni turizam vrlo važno razviti outdoor turizam, no i tu treba stvoriti infrastrukturu kroz razne klubove itd. Pored njih tu je i zdravstveni turizam, upravo za starije turiste, pa i one za estetski turizam gdje opet treba razviti pomoć za dolazak liječnika i onih koji se bave estetikom.