Već neko vrijeme se špekulira da ruska paravojna formacija Wagner novake nalazi, između ostalog, i u Srbiji. Uostalom, ubrzo nakon ruske invazije su se po Beogradu počeli pojavati murali crvene lubanje na crnoj pozadini; Wagnerov amblem. Osim toga, i mnoga videa koja se dijele po društvenim mrežama pokazuju srpske borce u ruskim postrojbama u Ukrajini., a državljani Srbije su aktivno sudjelovali i u aneksiji Krima 2014. godine, prenosi Slobodna Dalmacija.
Međutim, Srpkinjama i Srbima je, u stvari, zabranjeno pristupiti stranim vojskama.
Ministarstvo obrane i sigurnosnih vlasti u Beogradu tvrdi kako se podaci o srpskim borcima u Donbasu konstantno prikupljaju. Dosad je ukrajinsko veleposlanstvo u Srbiji procijenilo da se 2019. oko 300 osoba iz Srbije borilo u Ukrajini - na strani Rusije. Dodatno, kako kažu srpske vlasti, dosad je izrečeno više od 30 presuda zbog sudjelovanja u ratu koji traje već devet godina, piše DW.
Ipak, navode o tim aktivnostima su opovrgnuli utemeljitelj Wagnera Jevgenij Prigošin, ali i predsjednik Aleksandar Vučić. Potonji je također javno osudio reklamu za novačenje na srpskoj web-stranici ruskog državnog medija Russia Today, a srpski proturatni aktivisti podnijeli su kaznenu prijavu protiv niza srpskih državnih službenika koje okrivljuju da nisu spriječili odlazak dragovoljaca u Ukrajinu.
Međutim, u Ukrajini se neke Hrvatice i Hrvati bore (većinom) na strani domaćina. U prvoj polovici 2022. su neke TV-postaje prikazivale intervjue s više desetaka osoba, koje su se priključile ukrajinskoj vojsci. Neslužbeno se govorilo o 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom.
Prema Rusima, od 24. veljače 2022. je oko 200 Hrvata otišlo u Ukrajinu, pri čemu se većina priključila Pukovniji Azov, koju su godinama zapadni mediji nazivali ‘neonacističkom‘. Među njima je i Denis Šeler, bivši šef navijačke organizacije nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba, koji se od 2014. godinama borio na strani Ukrajinaca, a kojega je Moskva označila "organizatorom hrvatskih plaćenika”.
Šeler kaže da hrvatske vlasti nisu svoje građane ni na koji način poticale da sudjeluju u aktualnom ratu. Dapače, uvijek se upozoravalo da je to ekstremno rizičan pothvat na vlastitu odgovornost. Poznato je i da su vođeni pregovori o oslobađanju Vjekoslava Prebega, koji je kao ukrajinski borac zarobljen u blizini Mariupolja i izveden pred ruski sud. U rujnu 2022. se vratio u Hrvatsku.
Ipak, ukrajinski vojnici nisu dobrodošli u Hrvatsku. Hrvatski Sabor je odbio prijedlog vlade da se u sklopu europske misije EUMAM omogući izobrazba ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju, dok je ispitivanje javnog mnijenja prije toga pokazalo da je gotovo 60 posto Hrvata protiv toga.