‘Mogu nas špijunirati kroz hladnjake, žarulje i kade. Moramo se probuditi. Odmah!‘

Kina ima mogućnost špijuniranja milijuna ljudi u Britaniji koristeći mikročipove ugrađene u automobile, kućanske uređaje pa čak i žarulje, kao obavještajno ‘oružje‘, glasi upozorenje upućeno britanskim ministrima. Naime, kineski tehnološki ‘trojanski konj‘ predstavlja "široku" prijetnju britanskoj nacionalnoj sigurnosti, navodi se u izvješću koje je vladi poslao bivši diplomat koji je savjetovao parlament o pitanjima vezanim za tematiku Pekinga i njegovih postupaka i akcija, piše Jutarnji list.

Prema tom scenariju, računalni uređaji bi prikupljali podatke i zatim ih prenosili putem 5G mreže, pružajući tako Kini mogućnost praćenja kretanja raznih obavještajnih ciljeva, uključujući ljude, oružje i raznu robu koristeći razne uređaje za industrijsku špijunažu. Milijuni takvih uređaja se već koriste u Velikoj Britaniji.

U izvješću, koje je u ponedjeljak objavila konzultantska tvrtka OODA sa sjedištem u Washingtonu, navodi se da potencijalna prijetnja britanskoj nacionalnoj sigurnosti nadmašuje prijetnju od komponenti za mobilne telefone proizvedenih u Kini, što je dovelo do vladine zabrane korištenja Huawei proizvoda u mobilnoj infrastrukturi, kako piše The Telegraph.

Ministri su u cijelosti propustili shvatiti prijetnju koju predstavlja "sveprožimajuća prisutnost" modula, odnosno međusobno povezanih računalnih uređaja poznatih kao IoT, stoji u izvješću, o čemu su zabrinutost izrazili i viši britanski zastupnici. Stoga se poziva ministre da poduzmu hitne mjere za zabranu mobilnih IoT-ova kineske proizvodnje u robi koja se prodaje u Britaniji - prije nego što bude prekasno, piše Jutarnji.

"Još nismo svjesni ove prijetnje. Kina je uočila priliku za dominaciju ovim tržištem, a ako to učini, može prikupiti jako puno podataka, kao i učiniti strane zemlje ovisnima o sebi", kaže autor izvješća Charles Parton.

Parton je proveo 22 godine svoje diplomatske karijere radeći u Kini ili na pitanjima vezanim uz nju, na Tajvanu i u Hong Kongu te je savjetovao Ministarstvo vanjskih poslova i Europsku uniju o kineskim poslovima, a bio je i posebni savjetnik za Kinu Odbora za vanjske poslove Donjeg doma britanskog parlamenta.

IoT - što je kratica za Internet of Things (Internet stvari - označava povezivanje uređaja putem interneta i predstavlja mrežnu infrastrukturu u kojoj fizičke i virtualne ‘stvari‘ svih vrsta komuniciraju i nevidljivo su integrirane), mali su moduli koji povezuju uređaje s internetom. Koriste se u brojnim uređajima, od pametnih hladnjaka do naprednih sustava oružja te za praćenje upotrebe i prijenosa podataka natrag do vlasnika, a često i proizvođača, koristeći pritom 5G mrežu.

Ranije ovog mjeseca pokazalo se da su sigurnosne službe, kad su rastavile ministarske automobile, pronašle najmanje jedan od takvih uređaja skriven unutar druge komponente. Strahuje se da Kina ima sposobnost praćenja kretanja najviših dužnosnika, od premijera naniže, pomoću spomenutih modula. No, problem seže mnogo dalje od ministarskih automobila, upozorava se izvješću.

Tri kineske tvrtke - Quectel, Fibocom i China Mobile - već drže 54 posto svjetskog tržišta kada su uređaji u pitanju, a čak 75 posto kada je u pitanju povezivost. Kao i sve kineske tvrtke, one moraju predati podatke kineskoj vladi ako im tako bude naređeno, što znači da Komunistička partija Kine može dobiti pristup broju uređaja koliko god joj srce želi.

Među klijentima triju kineskih tvrtki su i računalni giganti Dell, Lenovo, HP i Intel, proizvođač automobila Tesla i tvrtka za kartično plaćanje SumUp.

Među uređajima koji sadrže module su prijenosna računala, pametni zvučnici s glasovnim upravljanjem, pametni satovi; pametni mjerači energije, hladnjaci, žarulje i drugi uređaji kojima se može upravljati putem aplikacije. Tu su i policijske kamere koje se nose na tijelu, kamere za zvono na kućnim vratima i sigurnosne kamere, uređaji za plaćanje bankovnim karticama, automobili pa čak i hidromasažne kade.

Potencijal za špijuniranje je, dakle, golem. Zajedno s umjetnom inteligencijom i strojnim učenjem za obradu golemih količina podataka, izvješće sugerira da bi Peking, primjerice, mogao pratiti kretanje američke prodaje oružja kako bi utvrdio prodaje li oružje Tajvanu.

Također bi mogao otkriti identitete i adrese službenika kraljevske i diplomatske zaštite, zatim nadzirati njihove automobile tijekom prethodnih sigurnosnih pregleda kako bi utvrdio gdje će ministri biti u posjetu.

Kina bi također mogla pratiti kretanje tih meta putem terminala za plaćanje bankovnim karticama, pa čak i odrediti s kim se i kada sastaju. Izvješće također sugerira da bi se podaci prikupljeni iz mobilnih IoT-ova mogli koristiti za identifikaciju potencijalnih izvora obavještajnih podataka, utvrđivanjem tko je u posjedu i radi s osjetljivim informacijama, zatim pronalaženjem načina da ih se podmiti ili ucijeni da špijuniraju za Kinu.

Sabotaže su još jedna briga više, ako bi Kina odlučila napasti nacionalnu infrastrukturu onesposobljavanjem uređaja. Čak i tako bezazlene aplikacije kao što one kod poljoprivrednih strojeva, koji također koriste takve uređaje, mogle bi pomoći Kinezima da uoče ranjivosti u zapadnim lancima opskrbe, kao što su slabe žetve određenih usjeva, pa da zatim preuzmu tržišni udio potkopavanjem britanskih dobavljača, čineći tako Zapad sve ovisnijim o kineskom izvozu.

Dopuštanje Kini da izgradi monopol u proizvodnji uređaja - koje subvencionira kineska država kako bi bili jeftiniji od zapadnih konkurenata - također bi Zapad učinilo potpuno ovisnim o Pekingu u pogledu opskrbe strateški važnom komponentom.

"Podaci koje generiraju automatizirani logistički, proizvodni i transportni sustavi... mogu biti od neprocjenjive vrijednosti, kao sredstvo kojim se osigurava da ekonomski interesi vlasnika napreduju u odnosu na one konkurenta", stoji u izvješću. Navodi se da su informacije prikupljene iz mobilnih IoT-ova "jednake obimu insajderskog znanja koje se vodi podacima".

Izvješće OODA-e, što je kratica za moto observe–orient–decide–act (promatraj, orijentiraj se, odluči, djeluj) koju koriste piloti borbenih zrakoplova, navodi kako činjenica da mnoge zapadne tvrtke također proizvode takve uređaje znači da kineska dominacija nije "izgubljen slučaj", djelomice zato što udio na globalnom tržištu tri tvrtke koje kontroliraju stvar uključuje veliko kinesko domaće tržište.

"Vrijeme je da se probudimo", upozorava se u izvješću. "Slobodne i otvorene zemlje trebale bi što prije zabraniti IoT module proizvedene u Kini iz svojih opskrbnih lanaca". Preporučuje se potpuna revizija državne imovine kako bi se uređaji zamijenili tamo gdje je to potrebno te se predlaže da se tvrtkama koje djeluju na osjetljivim poljima, poput obrane, naloži da obave taj posao do kraja 2025. godine.

Internet od Things, opisan u izvješću kao "središnji živčani sustav globalne ekonomije", koristi se u različitim aplikacijama, od sigurnosti, proizvodnje i transporta do opskrbnih lanaca, poljoprivrede i pametnih domova. Podaci prikupljeni uređajima mogu se koristiti za doslovno sve, od planiranja opskrbe energijom do poboljšanja protoka prometa ili upravljanja opskrbnim lancem, a također bi imali gotovo neograničenu mogućnost upotrebu kada bi dospjeli u pogrešne ruke.

IoT je izraz koji se koristi za opisivanje uređaja koji se povezuju i razmjenjuju podatke s drugim uređajima putem interneta. Mobilni IoT uređaji, veličine obično manje od 5x5 cm, komponenta su koja čini uređaje "pametnima", tako da "pametna" sigurnosna kamera koristi IoT za povezivanje s mobilnim telefonom vlasnika. Također se mogu međusobno povezati - primjerice, električni automobil može "razgovarati" s postajama za punjenje kako bi doznao koje su u upotrebi.

Osim što ‘razgovaraju‘ s drugim uređajima, mogu slati podatke proizvođačima u svrhu kontrole kvalitete i omogućiti bežično ažuriranje softvera, što otvara vrata potencijalnim sposobnostima neprijateljskih država da prikupljaju podatke o osobama koji koriste uređaje.

Zastupnica Alicia Kearns, predsjednica izbornog Odbora za vanjske poslove Donjeg doma britanskog parlamenta, rekla je: "Budući da se nalaze u tolikom broju predmeta koje koristimo svakodnevno, rizik od toga da ih je netko uspio pretvoriti u oružje je značajan. Mogli biste pratiti nekoga i odrediti gdje će, primjerice, biti premijer, i to bi bila vrlo korisna informacija za teroriste... Ne gledamo na ovo strateški. Treba prepoznati da se moramo usredotočiti na komponente u svakodnevnim proizvodima koji pružaju ključne podatke o korisniku, bilo da se radi o lokaciji, interesima ili stvarima koje bi se mogle koristiti za ucjenu", rekla je.

"Razmatranja pitanja nacionalne sigurnosti bila su krajnje neadekvatna kada je riječ o industrijskoj strategiji. Za to postoje europske alternative. Moramo ih postupno ukloniti. Mislim da postoji niz odluka na razini one o Huaweiju koje nismo donijeli, moramo staviti nacionalnu sigurnost i stratešku otpornost u središte svega što radimo kao država", dodala je.

Tri spomenute kineske tvrtke - Quectel, Fibocom i China Mobile - kontaktirane su za komentar, napominje The Telegraph.