U javno savjetovanje Ministarstvo hrvatskih branitelja pustilo je četiri pravilnika zahvaljujući kojima će se početi provoditi novosti koje donose izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima, ali i novi Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata.
Tako će, piše Novi list, čak četvrt stoljeća nakon službenog završetka Domovinskog rata osobe koje već imaju status hrvatskog branitelja moći dokazivati da je njihov invaliditet, odnosno oštećenje organizma, posljedica rata ili bolesti koju su uzrokovala ratna zbivanja, prenosi Jutarnji.
Kako je već ranijim izmjenama zakona otvorena mogućnost da se naknadno stekne i status hrvatskog branitelja, to znači da je moguće da i status hrvatskog branitelja, ali i vojnog invalida, netko dobije 25 godina nakon završetka rata. Otvara se mogućnost i da tisuće hrvatskih građana dobiju status sudionika Domovinskog rata, pa onda i oni mogu tražiti procjenu oštećenja zdravlja kao posljedice ratnih zbivanja, pa ako dokažu da je to oštećenje najmanje 20 posto to im onda omogućuje veliki dio prava iz zakona koja su dosad bila rezervirana za branitelje.
U javnoj raspravi našli su se i pravilnici koji će omogućiti priznavanje statusa civilnim invalidima iz rata, a određenu podršku države dobit će i članovi poginulih, umrlih ili nestalih civilnih žrtava rata.
Pravilnik o načinu dokazivanja statusa sudionika Domovinskog rata definira da na njega pravo imaju pripadnici Narodne zaštite, medicinsko osoblje i pripadnici Glavnog sanitetskog stožera, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci i članovi posade trgovačke mornarice.
Tim pravilnikom propisano je da će se zahtjevi podnositi u nadležnim resorima primjerice za vatrogastvo ili pomorstvo, ratni izvjestitelji će zahtjev podnositi Ministarstvu branitelja, a u konačnici će o potpuno novom statusu odlučivati povjerenstvo koje će imenovati ministar Tomo Medved, piše Novi list.
Oni koji žele status sudionika Domovinskog rata morat će priložiti dokaze da su "vojne ili druge dužnosti obavljali po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba". Ti dokazi mogu biti primjerice i ugovori o radu ili ugovori o djelu. Uz to od njih se traže i dokazi o tome kako su pridonijeli obrani suvereniteta Hrvatske.
Kad ostvare status sudionika Domovinskog rata, građani imaju priliku dokazati i da im je pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti nastupilo oštećenje organizma od najmanje 20 posto i u tom slučaju će imati prava koja po Zakonu o braniteljima imaju i hrvatski ratni vojni invalidi. Tako mogu ostvariti pravo na osobnu invalidninu, poseban dodatak, doplatak za njegu i pomoć druge osobe ili pravo na ortopedski dodatak.
Otvara se mogućnost za dokazivanje i smrti hrvatskog branitelja koja je posljedica bolesti koja je pak posljedica ratnih događanja kako bi članovi njegove obitelji mogli ostvariti određena prava. O tome je li smrt hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata posljedica bolesti ili pogoršanja bolesti koja je nastala zbog ratnih zbivanja, odlučivat će liječnička vijeća koja će imenovati ministar Tomo Medved. Dosad je to radilo neovisno tijelo, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na potpuno novi pristup ministarstvo se odlučilo jer je postupak ranije predugo trajao.
Liječničko vijeće će odlučivati o tome i je li samoubojstvo hrvatskog branitelja posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Uz njih formirat će se i revizijska i žalbena vijeća. Birat će s javnim pozivom, a prednost će imati oni koji imaju radno iskustvo u ocjenama tjelesnog oštećenja i radne sposobnosti i status hrvatskog branitelja.
Prvostupanjsko liječničko vijeće mora biti sastavljeno od tri specijalista, a revizijsko i žalbeno od pet liječnika specijalista, a naknadu za njihov rad odredit će ministar Medved posebnim pravilnikom.
Na isti način formirat će se i vijeća koja će odlučivati o tome pripada li nekome status civilnog invalida iz Domovinskog rata, na osnovu čega će ostvarivati i određena prava, poput osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka i prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila.
Civilni invalidi ranije su ostvarivali prava prema Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen još 1992. godine, ali je procijenjeno da on ne obuhvaća cijelu populaciju i da je nužan novi zakon, piše Novi list, a prenosi Jutarnji.
Novi list navodi da procjene kažu kako će se broj civilnih žrtava, koji je trenutno manji od 2000, na koncu popesti na oko 9000.