Skoro 70.000 ljudi u nepuna dva tjedna potpisalo je peticiju kojom se traži da dječji doplatak ubuduće primaju sva djeca i da to prestane biti socijalna kategorija. Također, traže da on bude puno veći nego što je do sada. Kako smo već pisali, akciju je pokrenula Tea Franjčić, majka šestero djece, koja se prije godinu i pol iz Zagreba preselila u slovenski Mursku Sobotu, gdje joj klinci primaju ukupno 850 eura dječjeg doplatka, a u Hrvatskoj bi primali triput manje, donosi Slobodna Dalmacija.
- Priča se nevjerojatno zakotrljala, odaziv je ogroman, nema tko me nije zvao. Sad su se javili i političari, razne stranke nas kontaktiraju, a dobila sam poziv i da u idući petak dođem u Vladin Ured za demografiju i mlade, gdje će mene i još nekolicinu predstavnika inicijative primiti državna tajnica Željka Josić - obznanila nam je Tea prvu pobjedu.
Nevjerojatno, ali usprkos činjenici da su tisuće i tisuće hrvatske djece postali odrasli ljudi, pa i sami roditelji, a da nikad nisu dobili dječji doplatak - do sada nismo imali inicijativu koja se bavila ovim pitanjem i privukla pažnju tolikih ljudi.
- Dječji doplatak nije socijalno primanje već pravo svakog djeteta u svakoj drugoj uređenoj zemlji. Ovom inicijativom se ne potiče rađanje djece zbog skupljanja para, već potičemo državu da svako dijete ima ista prava i da Hrvatska konačno prestane bilježiti pad nataliteta - ističe Tea Franjčić, medicinska sestra, podrijetlom iz Zadra.
Ponovimo, ona i još 70.000 potpisnika peticije traži ukidanje cenzusa, zalažu se i da fiksni dječji doplatak u iznosu od 100 eura mjesečno prima svako dijete, te da djeca s posebnim potrebama primaju od 150 do 200 eura mjesečno.
Smatra da je sramotno da od 744.000 djece u Hrvatskoj svega njih 126.000 prima dječji doplatak.
- Ako bismo radili dodatno na natalitetu, vrlo lako moglo bi se uvesti i povećanje osobnog odbitka, olakšice na prvo dijete za duplo. Trenutno za prvo dijete olakšica iznosi 1.750 kuna i ako se poveća na 3.500 kuna samo za prvo dijete, svaki zaposleni građanin s prosječnom plaćom imao bi plaću veću za oko 350 kuna. Što opet nije neki trošak za državu jer trošenjem to se opet oko 25 posto vraća u proračun, a povećanjem olakšice u plusu bi bili zaposleni roditelji, plus što bi imali dječji doplatak. To bi utjecalo na lakšu odluku o tome da imaju prvo dijete ili još jedno dijete! - ističe Tea, koja za sada ipak neće potezati ovo pitanje u Vladinu Uredu, nego će se zadovoljiti da izbore dječji doplatak za sve.
Uvjeti za doplatak rigorozni, svote male
Prema posljednjim podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u studenom 2022. godine, evidentirano je 244 092 korisnika doplatka za djecu i to za ukupno 125 613 djece. Oni su u prosincu, ovisno o dohotku po članu kućanstva, od HZMO-a dobili od 26,49 do 72,09 eura
Kako su nam pojasnili iz HZMO-a, zakonom su određeni sljedeći uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu: podnositelj zahtjeva mora imati hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom, te prebivalište u Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva. Mogu ga dobiti i azilanti i stranci prema propisima o azilu. Nadalje, ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne smije prelaziti 70 posto proračunske osnovice, a ona je 441,44 eura. Prevedeno, svaki bi član obitelj smio imati maksimalno 308.7 eura mjesečno da bi upao u taj prosjek.
Uvjeti su i da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom, te da ga uzdržava, a iznimno pravo na doplatak za dijete s utvrđenim težim ili teškim invaliditetom i za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva.