Iako su prosječne plaće u odnosu na godinu ranije veće za sedam posto, puno je građana koji ne mogu pokriti ni minimalnu mjesečnu košaricu s osnovnim životnim potrepštinama. Sve poskupljuje i ako pitate građane kolika bi trebala biti plaća koja bi im omogućila dostojanstven život i s kojom bi mogli platiti hranu, podmiriti kredite i režije, školovati djecu, kupiti nužnu obuću i odjeću, plaćati gorivo te otići na godišnji odmor - izbacit će brojku o kojoj većina može samo sanjati. Otprilike upravo onoliku koliko primaju zastupnici u Saboru: između 14.000 i 20.000 kuna. Prema istraživanju sindikata pak dostojanstvena plaća u Hrvatskoj trebala bi biti veća od 10.500 kuna, donosi Slobodna Dalmacija.
To je ono kako bi trebalo biti, a realnost plaća je, naravno posve drukčija.
Prema najnovijim podacima servisa MojaPlaća, u prošloj godini prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 7.188 kuna, što je sedam posto više nego godinu ranije. Medijan plaće je niži i iznosi 6.500 kuna. To znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. Medijalna plaća ne dobiva se tako da se zbroje sve plaće i podjele s brojem zaposlenih, nego se sve plaće poredaju od najveće od najmanje (ili obrnuto) te da se pogleda ona u sredini.
Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću i dalje imaju piloti (21.936 kuna), direktori IT poslova (20.549 kuna) te regionalni direktori (20.154 kune), iza kojih slijede kontrolori leta i direktori prodaje. Osobe koje se bave informatičkim strategijama i IT razvojem, analizom potreba pojedinih odjela u tvrtki te naručuju nove ili poboljšavaju stare IT sustave u prosjeku primaju neto preko 20.000 kuna. Prosječna zarada im se kreće u rasponu od 10.000 do vrtoglavih više od 28.400 kuna mjesečno.
Na dnu priramide plaća su najpotplaćeniji radnici u tekstilnoj industriji s mjesečnom plaćom od 4.294 kuna, spremačice (4.332 kuna) te frizeri (4.352 kuna), zaštitari, postolari, pedikeri, dadilje...
Osim managerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 128 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su bila ona iz područja tehnologije i razvoja (62 posto više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+36 posto) te telekomunikacija (+23 posto). Najdeblje su bušte u velikim privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu koje su veće devet posto od prosjeka i iznose 7.860 kuna. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 5 posto niža od prosjeka (6.826 kuna), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 6.750 kuna (-6 posto), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.570 kuna (-9 posto).
Prema podacima portala Mojposao u tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 6.146 kuna (manje 14 posto u odnosu na prosjek), u kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 5 posto niža od prosjeka (6.809 kunu), dok je najviša prosječna plaća u velikim tvrtkama s više od tisuću radnika (7.588 kuna, odnosno 6 posto više od prosjeka).
Zaposlenici koji imaju završen postdiplomski studij ili neku poslovnu školu (MBA) imaju u prosjeku 59 posto višu plaću od prosječne. Osobe s visokom stručnom spremom imaju 17 posto višu plaću od prosječne (8.443 kune) te 40 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 6.020 kuna. Prema istraživanju radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 5.862 kune, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 6.420 kuna. Do prosječne hrvatske plaće u iznosu od 7.188 kuna dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva. Oni koji imaju između šest i deset godina radnog staža prosječno primaju 8.111 kuna.