StoryEditor
Hrvatska i svijetOPREZ NA NAJJAČE

Klimatski ekstremi i Hrvatsku mogu dovesti do ‘grčkog scenarija‘

Piše slobodna dalmacija
11. kolovoza 2021. - 19:35

Stravična situacija u Grčkoj, koja je u plamenoj stihiji, izaziva zabrinutost u svim državama koje su geografski i klimatski u istoj ili sličnoj situaciji, donosi Slobodna Dalmacija.

Kako se dogodi da vatra u tolikoj mjeri izmakne kontroli i koje se mjere poduzimaju da se katastrofičan scenarij izbjegne u Hrvatskoj, pitanja su na koja nam je odgovor dao Ivan Kovačević, vatrogasni zapovjednik Splitsko-dalmatinske županije, ujedno i zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Splita.

– Klimatske promjene su takve kakve jesu, one su sigurno tu, i to je također utjecalo na situaciju kod njih. Mi smo malo sjevernije od Grčke, što je prednost, jer povećanje temperature od samo jednog stupnja uzrokuje puno toga. Odmah je drukčiji biljni pokrov i manje je vlage u zraku.

No, naravno, to ne znači da smo automatski zaštićeniji, jer sve je moguće s obzirom na to da se događaju klimatski ekstremi. Puno kiše pa duga sušna razdoblja. Već unatrag nekoliko godina, kad gledamo kuglu zemaljsku, imamo požare na mjestima gdje se prije nisu mogli ni sanjati.

To se događa na globalnoj razini. Prošle godine su bile ugrožene Njemačka i Švedska – nabrojio nam je Kovačević prvo okolnosti koje se ne mogu kontrolirati, a koje nemjerljivo utječu na situaciju.

Tajne rute

Kako je organizirano vatrogastvo u Grčkoj? Je li možda bio problem u tome, u manjkavostima u sustavu?

– Njihovo vatrogastvo je sigurno organizirano i jako. Također imaju i zračne snage, za razliku od Turske. Što je izmaklo kontroli, možemo samo pretpostavljati, ali ponavljam – slože se vremenski faktori takvi kakvi jesu, jaki vjetrovi i gusta borova šuma.

Koliko smo mi pojačali prevenciju posljednjih godina paralelno s općim promjenama koje utječu na težu sliku vatrogasne zaštite?

– Radimo puno na prevenciji i najvažnije je da imamo pravodobne dojave. Pokrili smo do 80 posto dalmatinskih priobalnih županija videonadzorom. Sve pratimo u realnom vremenu i odmah reagiramo. Treba povećati svijest građana da je nužno odmah zvati vatrogasce.

Mi kao služba moramo koristiti sve izvore informacija kako bismo pravodobno reagirali. Ali kada imate ekstremne vremenska neprilike, ništa nije garancija. Turska i Grčka su takvu situaciju imale prošle i ove godine, a mi smo je imali 2017. godine: jaki vjetrovi, dugo sušno razdoblje i minimalna vlaga u zraku.

Često se među građanima spominju dronovi kao spasonosno rješenje, međutim postoji dosta zabluda u kojem segmentu se oni zaista koriste?

– U našoj županiji imamo 15 dronova, ali oni nisu za izviđanje, služe prvenstveno kada je požar u nekakvoj fazi dok mi još nismo došli. Čim dođu zračne snage, dronovi više ne mogu raditi. Više se koriste za snimanje terena nakon požara radi utvrđivanja opožarene površine i nadziranje područja za slučaj ponovnog izbijanja vatre.

Koje su vam onda udarne snage što se tiče rane dojave požara?

– U našim priobalnim županijama imamo letove izviđačkih aviona, air- traktora. Lete i preko Dalmatinske zagore, a kako nose vodu, mogu odmah reagirati ako uoče da je tek izbio požar.

Letačke rute se mijenjaju i šifrirane su – jug 1, jug 2, jug 3 – kao što se mijenja i vrijeme prelijetanja. To je neophodna zaštita zbog onih koji namjerno izazivaju požare.

Na koje načine još nastojite pojačati efikasnost naših gasitelja?

– Zbog dodatnih napora požarne sezone ljeti imamo osigurano 465 sezonskih gasitelja. Oni su raspoređeni u DVD-ovima po najugroženijim županijama. Također radimo određene dislokacije vatrogasaca s kontinenta na obalu.

Više od 450 novih vatrogasnih vozila došlo je u Hrvatsku posljednjih godina, dosta ih je otišlo u dalmatinske županije.

Teško je predvidjeti

Bilo je dosta primjedbi na neodržavane protupožarne putove. Jesu li opravdane?

– Protupožarni putovi se konstantno rješavaju. Imamo dogovorene planove sa šumarijom, a oni također imaju motritelje kojima pomažu vatrogasci. Činjenica je da putovi u vlasništvu šumarije nisu problem, privatni posjed je problem jer je nemoguće uređivati na nečijoj zemlji ako se vlasnik ne slaže, a sam ne želi ništa učiniti.

Primijetili smo kako nakon izbijanja požara odmah šaljete brojne snage bez obzira u kojem obujmu se vatra razvila. Tako je bilo i na Čiovu prije mjesec dana, gdje se dosta brzo lokalizirao plamen, dok ste se u Segetu Gornjem nedavno borili s vatrom nekoliko dana.

– To je ono što stalno ponavljam, nikada se ne može predvidjeti kako će se situacija razviti. Na različiti razvoj događaja utjecala je konfiguracija terena i vremenske prilike. U Segetu smo imali jak vjetar i nepristupačan teren na kojem nema cesta.

Osim toga, požar zna sam stvoriti svoju mikroklimu, svoje vjetrove, na jednu stranu vuče kisik, stvara se tlak i podtlak, utječe i nadmorska visina. Ponovio bih ono što naši stari uvijek govore: "Vatra je dobar sluga i loš gospodar!"

Našim građanima bih poručio da poštuju zakonske propise, ne pale na otvorenom i odmah zovu vatrogasce. Isto tako, neka ne dolaze blizu kad se plamen zahukta jer osim što smetaju slobodnom prolazu gasitelja, dovode i sebe u opasnost, donosi Slobodna Dalmacija.

29. lipanj 2022 04:48