Zovu ih "izgubljenom" i "karantenskom" generacijom, a diljem svijeta stručnjaci se pribojavaju da bi mogli doživjeti sudbinu "recesijskog“ naraštaja koji je nakon 2008. godine dugo tražio svoju šansu na tržištu rada. Pandemija koronavirusa u posebno je tešku situaciju dovela mlade ljude koji su najviše platili danak toj pošasti, što zbog masovnoga gubitka posla, što zbog sve manjih mogućnosti da do njega (ponovno) dođu, piše Slobodna Dalmacija.
Samo nekoliko kratkih ilustracija – prema podacima Eurostata, u svibnju ove godine bez posla je u Europskoj uniji bilo ukupno 2,815 milijuna građana u dobi do 25 godina, što je za 64 tisuće više nego u travnju 2020.
Stopa nezaposlenosti među mladima porasla je u svibnju u Europskoj uniji na 15,7 posto, s travanjskih 15,4 posto, dok je lani i prije korona-krize globalna nezaposlenost mladih iznosila 13,6 posto.
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis upozorio je ovih dana kako je tijekom pandemije koronavirusa nezaposlenost među mladima rasla dvostruko brže od opće stope nezaposlenosti, a iz Europske komisije upozoravaju kako bi mogla narasti upravo na razinu iz 2008. godine kada je u nekim zemljama članicama dosezala i nevjerojatnih 50 posto!
Još malo statistike: prema anketi Međunarodne organizacije rada (ILO), u kojoj je sudjelovalo 11 tisuća mladih u dobi od 18 do 29 godina, svaka šesta mlada zaposlena osoba izgubila je posao tijekom pandemije koronavirusa. Kriza znatno smanjuje šanse mladih da se uključe na tržište rada, uz to deset posto studenata očekuje da neće moći završiti fakultet, a polovica njih da će im školovanje biti odgođeno.
Najgore je mladima
Svjesna situacije, Europska je komisija predložila paket mjera za pomoć mladima "kao most do poslova za novu generaciju“.
U takvim globalnim okolnostima na tržište rada izaći će i nova generacija mladih u Hrvatskoj, koja je upravo završila srednju školu ili diplomirala, odnosno treba diplomirati.
Nakon završetka upisa na fakultete u srpnju i rujnu znat ćemo točnije koliko će maturanata od njih oko 30 tisuća produžiti na fakultet, a koliko pokušati pronaći posao. Uz to, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DSZ), u 2019. godini diplomiralo je ili završilo sveučilišni te stručni studij 33.704 studenta, a najviše njih, čak 47,2 posto, bilo je upravo u dobi od 20 do 24 godine.
Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za lipanj ove godine također ukazuju na strašne razmjere korona-krize na mladu populaciju: krajem lipnja ove godine na HZZ-u je ukupno bila evidentirana 150.651 nezaposlena osoba, što je za 7188 osoba manje nego u svibnju ove godine, međutim, za čak 38.482 osobe više nego u lipnju 2019.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da su, iako je nezaposlenost u godinu dana rasla u svim dobnim i obrazovnim skupinama, najpogođeniji upravo mladi do 24 godine.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine nezaposlenost je, naime, u toj dobnoj skupini skočila za nevjerojatnih 57,4 posto, odnosno za gotovo osam tisuća: ove godine u lipnju je nezaposlenih mladih te dobi bilo 21.375, a lani u lipnju 13.577.
Još preciznije: prema podacima HZZ-a, najveće povećanje nezaposlenosti evidentirano je u tih godinu dana u dobnim skupinama od 20 do 24 godine i to za čak 67,5 posto te od 25 do 29 godina za 57,7 posto.
Za usporedbu – nezaposlenost u dobnoj kategoriji 50 + u istom je razdoblju porasla za 18 posto. Gledano prema obrazovnoj strukturi, u najtežoj su situaciji završeni srednjoškolci iz četverogodišnjih strukovnih škola i gimnazija, čija je nezaposlenost u godinu dana skočila najviše i to za 43,3 posto.
Isto tako, navode iz HZZ-a, u ukupnome broju nezaposlenih u lipnju ove godine 18.252 osobe (ili 12,1 posto) bile su bez radnoga iskustva, što je 7,8 posto više nego u isto vrijeme 2019. godine.
Manje kontakata za posao
Za onoga tko upravo završava srednju školu ili fakultet ključno je pitanje u ovom trenutku – kamo i kome se okrenuti, gdje potražiti posao kada je i na globalnoj razini situacija izuzetno teška?
- Nezaposlenost mladih je, zbog njihovih specifičnih karakteristika kao što su nedostatak radnog iskustva, relativno kratko ili nedovršeno obrazovanje, veća nestabilnost ugovornog odnosa (ugovor na određeno), manje kontakata za traženje posla i ostalo, u pravilu viša od one za 'odraslo' stanovništvo čak i u razdoblju ekonomskog rasta, s tim da se ono dodatno pojačava u razdobljima negativnih ekonomskih kretanja, odnosno recesije. Tako je mlado stanovništvo posebno osjetljivo i u ovoj ekonomskoj krizi uzrokovanoj epidemijom koronavirusa - smatra dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca.
Podsjeća kako je zadnji podatak o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj dostupan za ožujak kada je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mladih iznosila 16,4 posto. U prvom tromjesečju 2020. stopa nezaposlenosti osoba od 15 do 24 godine bila je, pak, 19,4 posto, što je daleko ispod 58,3 posto koliko je ista iznosila u prvom tromjesečju 2013. godine, ali manje i u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine kada je bila na razini 20,4 posto - kaže Tomić.
- O konkretnom učinku korona-krize na stopu nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj morat ćemo pričekati podatke i za drugo (i sljedeća) tromjesečje 2020. Međutim, ono što razlikuje ovu krizu od, primjerice, one iz 2008./2009. je to da je ona prisutna u gotovo svim zemljama svijeta, a posebice Europe. To znači da će mladi iz Hrvatske sada biti u puno manjoj mjeri u mogućnosti potražiti posao na tržištu rada Europske unije - ističe Tomić.
Otegotna okolnost u ovoj krizi je ta, dodaje, što su mnogi završetak (ili dio) svog školovanja doživjeli u 'online' okruženju ili samostalno kod kuće, što bi moglo dodatno ugroziti njihovu konkurentnost na tržištu rada.
Korona-kriza
- Preostaje vjerovati da će ova kriza biti ipak znatno kraća od one kojoj smo svjedočili prije nekoliko godina te da će s oporavkom na domaćem tržištu rada biti mjesta i za mlade s visokoškolskom diplomom ili završenom srednjom školom. Ono što bi mogla biti njihova prednost je poznavanje novih tehnologija s obzirom da je korona-kriza dodatno naglasila važnost digitalnih tehnologija u poslovanju što će se vjerojatno nastaviti primjenjivati i nakon njezina završetka.
I mjere koje donosi vlada kako bi ublažila posljedice zdravstvene krize na gospodarstvo bi također trebale posebno uzeti u obzir položaj specifičnih skupina stanovništva, što dakako podrazumijeva i mlade - poručuje Iva Tomić.
Slično razmišlja i ekonomist Damir Novotny.
- Jedno od ključnih rješenja za mlade bit će samozapošljavanje, koje potiče i Europska unija, također u području digitalizacije stvorit će se potreba za visokoobrazovanim ljudima, dok bi oni sa srednjom stručnom spremom posao mogli naći u području zelene ekonomije, kao i strukovnim, obrtničkim zanimanjima. Dio mladih izlaz će morati potražiti u prekvalifikacijama, a nažalost, dio će raditi u sivoj ekonomiji koja u domaćoj ekonomiji ima udio od čak 30 posto - prognozira Novotny.
Manje radnih mjesta nego lani
Znatno slabija turistička sezona i s njom povezana smanjena ponuda sezonskih poslova, mnogim mladim ljudima zatvorila je vrata barem privremenog zapošljavanja.
Što se tiče ponude poslova uopće, HZZ je izvijestio kako je tijekom lipnja 2020., dakle, na početku glavne turističke sezone, bilo prijavljeno 13.105 slobodnih radnih mjesta, što je za 5,7 posto manje nego u lipnju 2019.
Najveći broj slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti: prerađivačka industrija (1999 ili 15,3 posto), pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane (1888 ili 14,4 posto), trgovina na veliko i malo (1550 ili 11,8 posto), građevinarstvo (1524 ili 11,6 posto), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (1227 ili 9,4 posto) te obrazovanje (1204 ili 9,2 posto).
Poslodavci, ulažite u radnike
Nadamo se da će se pandemija koronavirusa što prije zaustaviti, da neće u tolikoj mjeri utjecati na živote i radna mjesta mladih ljudi i da ćemo već iduće godine imati bolju sezonu – kaže Martin Mrša, predsjednik šibenske udruge mladih "Mladi u EU“.
Iznimno važnom i za mladu populaciju izdvaja mjeru povećanja potpore za samozapošljavanje koja sada iznosi od 75 do stotinu tisuća kuna.
Smatra i kako bi mjerodavni na državnoj i lokalnoj razini trebali više iskoristiti činjenicu da je zbog korona-krize smanjeno iseljavanje mladih iz zemlje pa je sada prilika da se u Hrvatskoj zadrže i zaposle oni najbolji.
- Ako država najavljuje smanjenje PDV-a, onda bi se to trebalo odraziti i na smanjenju cijena za građane. Poslodavci bi također trebali više ulagati u svoje radnike, a ne svake godine mijenjati aute - kaže Martin Mrša, piše Slobodna Dalmacija.