Kajakaši se ne smiju udaljavati od obale ili otoka više od 500 metara!

Kako se posljednjih godina razvija pustolovni kajaking turizam na dubrovačkom području, tako se povećava broj incidenata na moru, na sreću, zasad bez žrtava. Posljednji u nizu dogodio se prije desetak dana kod Šipana kad je Lučka kapetanija Dubrovnik spasila osmoricu kajakaša iz uzburkanog mora, od kojih je sedmoricu Norvežana.

Veslaju kroz lopudska vrata

Prije toga bilo je još niz akcija spašavanja kajakaša u dubrovačkom akvatoriju, najviše 2015. godine. Tako je prije četiri godine u ožujku iz mora spašena francuska obitelj, otac, majka i petogodišnja kćer nakon što su ispali iz kajaka s vanjske strane Lokruma. Potom se u travnnju četvero turista s vodičem zbog valova nasukalo na stjenovitu obalu otoka Koločepa, odakle se nisu mogli izvući sve dok po njih nije stigla brodica 'Danče' dubrovačke Lučke kapetanije. Ponovo kod Koločepa u kolovozu te godine spašena su i dva talijanska kajakaša kojima je, zbog velikih valova u pomoć pristigla izletnička brodica te ih prevezla u luku Gruž.
Dubrovački pomorci, posebice zapovjednici izletničkih brodica kažu da je pravo čudo što nesreća s kajacima nema više te da samo srećom nema smrtno stradalih.
– Voziti se kajakom između obale i otoka Šipana kroz kanal širok oko 6 kilometara gdje brzinom od tridesetak čvorova prolaze katamarani Jadrolinije, gliseri i jahte je potpuna ludost. Ne možeš ih vidjeti na radaru, jedino ih se može uočiti vizualno jer su narančaste boje, i to kad nema valova. U tom slučaju znaju 'nestati' između dva vala pa ih tren vidiš, a drugi ne. Nisam siguran smiju li uopće tuda ploviti, no i ako smiju to je ludost – kaže nam zapovjednik izletničke brodice s kojim smo o kajakašima razgovarali u gruškoj luci odaklee većina brodica u četvrtak zbog lošeg vremena i juga nije isplovila. Njegov kolega suglasan je s njim. Uvjeren je da su i tog dana kajakši isplovili unatoč jugu.
– Siguran sam da su i tad bili oko Lokruma, Lopuda ili Kalamote. Ne čudim se turistima koji ne znaju što je more, već našima koji ih vode. Svaki dan u Lopudskim vratima između Šipana i Lopuda cijela naša posada promatra more kako ne bismo 'pregazili' kajakaše. Nama, za prijeći udaljenost od otprilike četiri kilometra treba pola sata, pa izračunajte koliko treba kajakašu. One koji plove oko Lokruma lakše je uočiti jer ih je desetak u grupi, ali na Elafitima su grupe puno manje, najviše pet kajaka. A kad se još i udalje jedan od drugoga, rizik sudara s kakvom brodicom je velik – ističe naš sugovornik. Dodaje kako izletničke brodice često pomažu iznemoglim turistima koji kajakom krenu s jednog na drugi elafitski otok.

Treba suglasnost lučke kapetanije

Smije li se kajacima ploviti po plovnim pravcima, zapitali smo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Iz Zagreba nam odgovaraju kako je Pravilnikom o brodicama i jahtama propisano kako se plovni objekti koji se ne upisuju u upisnike ili očevidnike poput kajaka, kanua, gondola ili pedalina i daski za jedrenje ne smiju udaljavati od obale ili otoka više od 500 metara.
- Sportske i druge aktivnosti za tu kategoriju plovila mogu se obavljati na plovnom putu i u području izvan 500 metara od kopna ili otoka, samo i isključivo uz prethodno odobrenje nadležne lučke kapetanije, uz uvjete i mjere sigurne plovidbe utvrđene tim odobrenjem koje se izdaje na zahtjev fizičke ili pravne osobe koja namjerava obavljati sportske ili druge aktivnosti na plovnom putu u upravnom postupku – pojašnjavaju nam iz resornog ministarstva.
Takva pravila nam potvrđuje i dubrovački lučki kapetan, Mato Kekez te dodatno pojašnjava situaciju sa kajakaškim izletima koji se turistima nude na dubrovačkom području. - Točno je da se sportske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje koje izdaje nadležna lučka kapetanija i uz uvjete i mjere sigurne plovidbe utvrđene tim odobrenjem. Međutim, kod kajaka se radi o tome da su oni u ovom slučaju aktivnost koja proizlazi iz koncesijskog odobrenja. A prema članu 8. Uredbe o davanju koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, Vijeće za davanje koncesijskog odobrenja je po službenoj dužnosti dužno zatražiti suglasnost nadležne lučke kapetanije za obavljanje djelatnosti sa sredstvima koja su u Jedinstvenom popisu djelatnosti na pomorskom dobru posebno označene – pojašnjava Kekez, naglasivši kako je u tom popisu jasno naznačeno da se suglasnost nadležne lučke kapetanije traži samo za plovila na vodomlazni pogon. - Iz toga se da zaključiti da za kajake nadležna lučka kapetanija ne daje suglasnost, te da oni kao plovni objekti koji se ne upisuju u upisnik ili očevidnik ne smiju se udaljavati od obale kopna ili otoka više od 500 metara. Da bi bilo još jasnije, ako bi se neka sportska aktivnost kajacima ili nekomercijalna aktivnost odvijala izvan granice od 500 metara, onda bi trebalo ishoditi suglasnost nadležne kapetanije od strane organizatora te aktivnosti – zaključuje lučki kapetan Mato Kekez.