Nakon pritiska javnosti, ali i optužbi čelnika oporbenih stranaka da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije posjetio OŠ "Vladislav Ribnikar" nakon masovnog ubojstva 3. svibnja, nekoliko je medija krajem prošlog tjedna objavilo fotografiju na kojoj trebao bi biti dokaz da se Vučić, ipak, upisao u knjigu žalosti škole.
Zbog vidljivih vizualnih nelogičnosti korisnici društvenih mreža posumnjali su na "fotošopiranje" fotografije.
Ne ulazeći u to je li i kada predsjednik doista bio u školi, Istinomer je u suradnji sa stručnjacima belgijskog portala za provjeru činjenica Knack proveo detaljnu i dubinsku fotoforenzičku analizu i utvrdio da fotografija sadrži tragove digitalne manipulacije koji ukazuju da nije potpuno autentičan, piše Danas.rs.
Fotografiju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji se upisuje u knjigu žalosti u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", prvi je 8. lipnja, objavio portal Kurir.
Nakon Kurira, istu fotografiju objavila je i novinska agencija Tanjug, kao i portal Republika (u nešto široj perspektivi).
Istog dana, tijekom rasprave u Narodnoj skupštini, na priču Kurira i drugih medija nadovezali su se članovi vladajuće stranke, poput Jelene Milivojević, Aleksandra Markovića i Nataše Jovanović, koji su tijekom svojih obraćanja pokazali fotografiju, navodeći kao nepobitan dokaz da predstavnici oporbe lažu kada kažu da predsjednik nije posjetilo školu.
Fotografija pod povećalom stručnjaka
Što je u ovom slučaju sporno, je li fotografija autentična ili nije, istražili smo u suradnji sa stručnjacima i belgijskim portalom za provjeru činjenica Knack.
Ubrzo nakon Kurirove objave na Twitteru pojavile su se prve sumnje u autentičnost prikazane fotografije. Nekoliko je korisnika ukazalo na kontroverzne elemente koji se čine fotošopiranima.
Kako bismo utvrdili ima li na fotografiji znakova manipulacije, analizirali smo fotografiju iz šire perspektive dostupnu na portalu Republika.
Da dotična fotografija doista izgleda digitalno manipulirano, svjedoče zamućenja oko predsjednikova odijela i ruke, oštrina rubova stola i stolice, kao i perspektiva stola, stolice i predsjednika u odnosu na zid.
Nekoliko sati nakon inicijalnog teksta uz fotografiju — ali i raspravu na društvenim mrežama o mogućoj montaži — Kurir je objavio novi set fotografija. Kako navode, umjesto da fotografija koju su objavili otkloni sumnje, "podigla se hajka s optužbama da je fotografija fotomontaža".
"Draga gospodo, jer vas dobro poznajemo i znamo što možemo očekivati od vas i onih koji vas podržavaju u svim vašim spinovima i lažima, nismo objavili sve fotografije koje imamo", navodi Kurir, koji je objavio i dvije dodatne fotografije predsjednika u "Ribnikaru".
Naknadno objavljene fotografije sadrže ista zamućenja
No, ono što je vidljivo je da naknadno objavljene fotografije sadrže ista zamućenja i tragove digitalnih artefakata (desno rame, lijeva šaka i dio ruke do lakta) na koje smo prethodno skrenuli pozornost, uz paradoksalno oštru liniju predsjednikova leđa u odnosu na naslon stolice. Stolica i dalje ostaje problematičan detalj jer zid djeluje oštrije od stolice.
Jürgen Dedeckere, voditelj odjela za multimediju i kreativnu tehnologiju sa Sveučilišta Erasmus u Bruxellesu, potvrdio je za Istinomer da su elementi manipulacije prisutni na svakoj od priloženih fotografija.
"Ne treba nam nikakav softver da bismo vidjeli da su fotografije (loše) fotošopirane", kaže Dedeckere i zaključuje da doista postoje čvrsti dokazi da su sve tri dostupne fotografije predsjednice iz Ribnikara izmanipulirane ili da su sastavljene od više umetnutih elemenata.
"Odrazi su netočni ili pokazuju krivu perspektivu, osoba na fotografiji (Vučić, nap.a.) je preoštro odsječena u odnosu na pozadinu, nema razlike u percepciji dubine između osobe i pozadine, tu i tamo ima neobjašnjivih objekata ili je prijelaz previše nejasan", ističe Dedeckere.
Kako bismo utvrdili jesu li fotografije autentične ili ne, nismo stali na navedenim odstupanjima, već smo u suradnji sa sugovornikom fotografiju analizirali vjerodostojnim fotoforenzičkim alatima.
Takozvana metoda fuzije pristup je temeljen na dubokom učenju koji kombinira više fotoforenzičkih filtara i omogućuje globalnu lokalizaciju fotografija.
"Manipulirana područja ovdje se pojavljuju kao visoke vrijednosti na pozadini niske vrijednosti." U donjem primjeru možete vidjeti da je zamućeni prijelaz sa stola na pločice doista označen kao manipuliran", napominje Dedeckere.
Druga fotoforenzička tehnika
Druga metoda, analiza razine pogreške ili ELA (Error Level Analysis), je fotoforenzička tehnika koja analizira razine kompresije u različitim dijelovima fotografije, što ukazuje na moguće manipulacije.
Konkretno, kada se fotografije digitalno obrađuju pomoću softvera kao što je Adobe Photoshop, razina kompresije se mijenja u uređivanom području, što se može otkriti pomoću ELA metode.
"Svjetlija područja u ELA vizualizaciji sugeriraju višu razinu kompresije na danoj fotografiji, što ukazuje na potencijalnu manipulaciju." U analizi ispod možemo vidjeti kako ELA ukazuje da se fotografija može sastojati od nekoliko spojenih fotografija, što potvrđuje našu sumnju u fotomanipulaciju", kaže Dedeckere i dodaje da ovdje postaje jasno da je zid iza predsjednika vjerojatno dio još jedna fotografija.
Ove tvrdnje provjerili smo s dr. Hannesom Marinom sa Sveučilišta u Gentu, gdje se uz podršku projekta COM-PRESS razvija softver za analizu digitalnih fotomanipulacija.
Marin je s timom Istinomera, a koristeći jednu od najpouzdanijih metoda detekcije manipulacije u znanstvenoj literaturi CATNet (Compression Artifact Tracing Network), dobio bolji uvid u područja koja su digitalno izmijenjena na sve tri fotografije.
"Nijedna analiza ne može dokazati manipulaciju sa 100-postotnom sigurnošću, ali metoda koja je trenutno najpriznatija u znanstvenoj literaturi, CATNet, još uvijek daje snažan pokazatelj manipulacije", kaže Marin.
Na svakoj od fotografija koje smo analizirali CATNet metodom, silueta predsjednika ili njegovo lice prikazani su zelenom, žutom ili crvenom bojom. Upravo ta razlika u boji sugerira da je određeno područje manipulirano ili kasnije umetnuto u bazu fotografije.
"Posebno jak pokazatelj manipulacije su mjesta na kojima CATNet prikazuje crvenu boju, što je u promatranom slučaju lice ili tijelo predsjednika Vučića", kaže Marin, piše Danas.rs.
Cijeli tekst pročitajte na portalu Istinomera.
OGLASIO SE I BEOGRADSKI KURIR: Vućičeve fotografije objavljenje na Dubrovačkom nisu fotošopirane!