Austrijska vlada i službeno je uvela lockdown za necijepljenje. Sve osobe koje nisu cijepljene i koje nisu preboljele koronavirus (u posljednjih šest mjeseci) u Austriji od sredine studenoga nalaze se u svojevrsnoj karanteni. Za hercegovina.info trenutačnu situaciju iz Beča prokomentirao je Robert Pandža, politolog i član austrijske Platforme Kršćanska-demokracija.
Necijepljeni mogu izlaziti samo po osnovno što trebaju.
"Sve osobe koje nisu cijepljenje i koje nisu preboljele koronavirus (u posljednjih šest mjeseci) u Austriji od sredine studenog nalaze se u lockdownu. To znači da necijepljene osobe smiju napustiti svoje domove samo u iznimnim slučajevima poput nabave namirnica, posjeta liječniku ili ljekarni ili odlaska na posao. Treba dodati da sve osobe koje nisu cijepljene, a koje su zaposlene na radnom mjestu trebaju imati i negativan test na koronavirus. Praktički, radi se o nešto blažoj varijanti lockdowna kakav je bio na snazi u brojnim europskim državama za vrijeme prvog i drugog vala koronavirusa. Trenutačna mjera ostaje na snazi najmanje deset dana, ali sudeći prema signalima iz Vlade daljnja pooštravanja mjera nisu isključena. Pretpostavljam da bi ovakvo stanje moglo potrajati najranije do Božića. Neke savezne države odnosno pokrajine već su najavile oštrija pravila. Život necijepljenih građana uvelike je ograničen te u odnosu na cijepljene građane uživaju puno manje slobode", kaže Pandža dajući širu sliku trenutačne situacije.
Uvođenje obveznog cijepljenja na mala vrata.
"Austrijske vlasti dugo su naglašavale da obveznog cijepljenja u Austriji neće biti. No, čini se da to polako mijenja budući da je ministar zdravstva Wolfgang Mückstein (Zeleni) najavio je da će se svi zdravstveni radnici morati cijepiti. Ovo je po meni, kolokvijalno rečeno – uvođenje obveze cijepljenja na mala vrata. Mnogi građani sada u strahu od gubitka posla ili recimo slobode, pristaju na cijepljenje kako bi izbjegli lockdown. Iz razgovora s ljudima može se uočiti da mnogi nisu izabrali cijepljenje zbog straha od virusa, nego zbog činjenice da cijepljenje omogućava koliko toliko normalan život bez ograničenja. Naravno, tu su i visoke novčane kazne za sve one koji se ogluše o novim mjerama. Sve to u konačnici vodi do većeg postotka procijepljenosti stanovništva, što je i cilj austrijskih zdravstvenih i političkih vlasti. To možete čuti svakodnevno", nastavlja.
Iako će privatnici itekako osjetiti posljedice ovih zakona, pravila su jasna za sve.
"Na ulazu u gotovo svaki restoran ili kafić susrest ćete se s pitanjem o posjedovanju 2G pravila. Jednako kao i građani i poslodavci odnosno vlasnici ugostiteljskih objekata su prisiljeni kontrolirati potvrde zbog straha od visokih kazni. Kontrole su posljednjih dana česte pa ih se mnogi i striktno pridržavaju. No ima i drugačijih primjera. Neki restorani i kafići su privremeno zatvorili svoja vrata jer ne žele praviti razliku među svojim cijepljenim i necijepljenim gostima. Privatni sektor je, u manjem ili većem obujmu pogođen od samog početka pandemije. Austrija je, za razliku od nekih drugih europskih zemalja kroz krizu prošla znatno bolje od očekivanog. Treba istaknuti i da je država privatnom sektoru ipak ponudila kakvu-takvu pomoć. Turizam i ugostiteljstvo su bili najpogođeniji sektori, a tako će biti i nakon uvođenja novih mjera. Oni sada ponovno traže pomoć države. Hoće li od toga što biti – tek treba vidjeti", ističe on.
Nije da se ne prosvjeduje, ali...
"U Austriji su gotovo redovno održavani prosvjedi protiv koronamjera i kako je naglašavano „protiv obveznog cijepljenja“. Neki su bili brojniji, neki nisu, a u posljednje vrijeme nije zabilježeno nekih masovnijih prosvjeda (svi su bili do par tisuća građana). Čini se da bi se to moglo promijeniti sljedećeg vikenda. Naime, oporbena Slobodarska stranka (FPÖ) najavila je za 20. listopada velike prosvjede u glavnom austrijskom gradu Beču.
Po pitanju koronavirusa i mjera u Austriji postoji tek jedna parlamentarna stranka za koju se može reći da ide kontra mainstream narativa. To je Slobodarska stranka (FPÖ) koju pak mnogi etiketiraju antivakserskom i krajnje desničarskom. Sve ostale stranke su u manjoj i većoj mjeri složne da je za obuzdavanje koronavirusa potrebna 'velika stopa cijepljenih' te (oštrije) mjere", priča nam ovaj Mostarac s bečkim prebivalištem već duži niz godina.
"Da koronavirus nije samo zdravstvena nego i politička tema pokazuju nam i rezultati pokrajinskih izbora u Gornjoj Austriji koji su održani u drugoj polovici rujna. Stranka "Ljudi, slobode, temeljna prava (Menschen-Freiheit-Grundrechte)" (MFG), osnovana je u veljači kao odgovor na odluke o uvođenju mjera radi suzbijanja epidemije. MFG je svoju kampanju protiv mjera vodio uglavnom na društvenim mrežama – što se pokazalo uspješnim.
Iz te stranke poručuju kako ne vjeruju u djelotvornost cjepiva i protive se bilo kakvoj obvezi cijepljenja. Kako sami ističu njih „cilj je vratiti temeljna prava i popraviti narušenu austrijsku demokraciju“. Smatraju da mjere narušavaju temeljna prava građana te ističu kako iste treba ukinuti.
Njihov ulazak u pokrajinski parlament bio je neočekivan, ali je pokazao i da je dio građana jako nezadovoljan aktualnom situacijom u društvu", nastavlja.
"Mislim da su „naši“ ljudi po pitanju cijepljenja i mjera ipak nešto skeptičniji nego primjerice Austrijanci. Dio medija je u ljeto prošle godine 'vodio kampanju' protiv ljudi koji dolaze iz Hrvatske i Zapadnog Balkana, tvrdeći da oni donose virus – iako je statistika govorila suprotno.
O tom pitanju, naravno, mogu govoriti isključivo iz vlastitih saznanja i iskustva, pa mogu reći da su Hrvati (bilo oni iz Hrvatske ili BiH) koji žive u Austriji po stopi procijepljenosti oko ili čak iznad nacionalnog prosjeka. Jesu li na to pristali drage volje, teško je reći. Što se tiče pridržavanja mjera tu sa sigurnošću mogu reći da pridržavanje mjera nije na razini onog građanina Austrije.
Dodao bih pak da mnogi na BiH gledaju kao na svojevrsnu 'oazu' slobode gdje se još živi po nekim starim pravilima. Koliko je to dobro, vidjet ćemo na kraju 'ove bitke'", priča Pandža iskustva s ljudima koji su trbuhom za kruhom otišli u Austriju.
S povjerenjem u državu ima problema onaj tko je zbog države odselio.
"Ne znam možemo li to nazvati kulturološkom razlikom, ali Austrijanci za razliku od doseljenika imaju veće povjerenje u državu i insituticije pa su zbog toga možda spremniji prihvatiti neke odluke koje donosi država. Pogotovo ako se te odluke karakteriziraju kao odluke „za dobrobit svih nas“ ili za pobjedu nad pandemijom. Ipak, ne može se ne primijetiti razlika u ponašanju stanovništva za vrijeme prvog lockdowna i sada. Mislim da su danas ljudi puno opušteniji. Pritom mislim i na one necijepljene. Koliko će državna stega biti jaka – ostaje nam tek da vidimo", zaključuje mostarski politolog za hercegovina.info.