Pandemija Covid-19 neće trajati vječno. Ponovno će se razvijati s novim varijantama, a zatim jenjavati pred cjepivima, mjerama ublažavanja i ljudskim ponašanjem. Čak i ako se virus nikada ne iskorijeni, imunitet će se poboljšati i svijet će na kraju moći živjeti s covidom, tvrde stručnjaci., prenosi Slobodna Dalmacija.
- Većina stručnjaka za zarazne bolesti misli, i to već mjesecima, da je SARS-CoV-2 tu da ostane, tvrdi Paul Hunter, profesor medicine na Sveučilištu East Anglia u Velikoj Britanij za CNN.
Sve ovisi o nama
- Unuci naših unuka i dalje će se zaraziti ovim virusom. Ali covid kao bolest postat će dio naše povijesti, a infekcija će se pretvoriti u samo još jedan uzrok prehlade, nastavio je.
Postoji, međutim, daleko relevantnije pitanje, na koje je odgovor frustrirajuće nedostižan: koliko će vremena trebati da se stigne do toga? A taj odgovor ne ovisi o sreći već je, dobrim dijelom, u našim rukama.
Pandemije nestaju kao rezultat ljudskih napora kao što su razvoj cjepiva, praćenje kontakata, analize, mjere suzbijanja i međunarodna suradnja. Ukratko, svijet ima alate za što brži kraj pandemije, ali gdje je onda problem?
- Ovo je glavni problem: nikad nije postojao i još uvijek ne postoji plan na globalnoj razini, rekla je istom mediju Andrea Taylor, pomoćnica direktora programa na Duke Global Health Instituteu.
Neke su zemlje bolje prošle s covidom od drugih. Ali kako bi se ubrzao kraj, bezbrojni stručnjaci - uključujući Taylor - pozivaju na novi, globalni pristup, osobito kada su u pitanju cjepiva, liječenje i razmjena informacija. Takvi napori najbolji su način za brzo okončanje pandemije i ako se to ne dogodi, ljudi u svakom kutku svijeta i dalje bi mogli živjeti u sjeni covida i nakon 2022. godine.
- Znali smo što će se dogoditi ako zauzmemo ovaj nacionalistički pristup, ali smo to ipak učinili. I sad živimo s posljedicama toga, rekla je Taylor.
Cjepivo je glavno oružje
- Prvi alat koji imamo je cjepivo, kaže Roberto Burioni, profesor mikrobiologije i virologije na Sveučilištu San Raffaele u Milanu.
Razvoj nekoliko cjepiva, od kojih su sva vrlo učinkovita u zaustavljanju teških bolesti i korisna u sprječavanju prijenosa virusa, bio je zaista jedinstven. Prethodni rekord za pojavljivanje na tržištu bio je četiri godine, ali pandemija covida-19 srušila je sva očekivanja i ponovno postavila zlatni standard na tom polju. Lako je vidjeti koliko su doze cjepiva ključne za koncept završetka covida-19. "Kako se sve više ljudi zarazi, cijepi i ponovno zarazi, težina bolesti će postupno opadati zbog nakupljanja imuniteta, to je teorija", rekao je Hunter za CNN.
Ipak, nije dovoljno samo imati cjepivo, mora se podijeliti što je moguće većem broju ljudi, onoliko puta koliko je potrebno. Čak i u razvijenim zemljama u kojima dostupnost cjepiva nije problem, postupno slabljenje imuniteta, prenosivost novih sojeva i džepovi skepticizma cjepiva jasno su pokazali da su potrebne iznimno visoke stope pokrivenosti kako bi se spriječili valovi infekcija.
- Trebali bismo postići široku imunizaciju. Jedan mogući scenarij je da će virus ostati s nama, ali neće napraviti veliku štetu ako uspijemo cijepiti ogromnu većinu ljudi, rekao je Burioni.
Bogatije zemlje imaju dva smjera
Osim stalnih napora da potaknu necijepljene ljude da prime prvu dozu, bogatije zemlje sada imaju dva glavna smjera u svojim strategijama cijepljenja: cijepljenje djece školske dobi i dopunske doze - onoliko koliko se pokaže potrebnim za održavanje visoke zaštite.
- Cijepljenje djece moglo bi imati ogroman utjecaj na budućnost, rekao je CNN-u Burioni.
Primjena cjepiva u školskoj dobi sve se više širi u velikom dijelu svijeta, a u SAD-u je Agencija za hranu i lijekove nedavno odobrila Pfizerovo cjepivo za djecu u dobi od pet do 11 godina. Velika Britanija je u četvrtak objavila dogovor o kupnji 114 milijuna dodatnih doza Pfizerova cjepiva za svojih 67 milijuna građana za 2022. i 2023. To je potez za koji se očekuje da će ga mnoge razvijene zemlje poduzeti dok se pripremaju za budućnost u kojoj će se cjepiva primjenjivati gotovo redovito.
- Ne znamo koliko će nam dodatnih doza trebati, ali ovo je problem logističke i ekonomske prirode, dodao je Burioni.