Ni Hrvatska nije ostala pošteđena afričke svinjske kuge.
Zbog pojave ove opasne bolesti mogli bismo ostati bez svinja, a potrošači bez svinjskog mesa. Jedini lijek protiv svinjske kuge je eutanazija zaraženih svinja, što će smanjiti ionako loše brojno stanje u Hrvatskoj. Za očekivati je porast cijena svinjetine u dućanima, koju neće moći priuštiti ni oni bogatiji, a kamoli umirovljenici i osobe nižeg socijalnog statusa kojima je do sada svinjetina bila najpristupačnija. Svinjsko meso više neće biti narodna hrana jer cijene lete u nebo.
Prednjače odojci koji se prodaju po cijeni od pet do sedam eura za kilogram i ako se trend poskupljenja nastavi, a realno je da hoće, vrlo će brzo preskočiti uobičajeno skuplju janjetinu, piše Slobodna Dalmacija.
Kuga sve odnosi
Posljedica je to bolesti afričke svinjske kuge (ASK) koja je poharala farme svinja diljem svijeta od Europe do daleke Kine te izazvala tektonske poremećaje na tržištu svinjskog mesa. Nažalost, sada je došla i u naše dvorište pa bi to mogao biti zadnji čavao u lijes hrvatskog svinjogojstva kakvo smo do sada poznavali.
– Ako se afrička svinjska kuga uvali na jednu farmu svinja, vlasnik će se od toga teško oporaviti. Prema statistikama, ugiba čak do 90 posto zaraženih životinja – pojašnjava nam predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac.
I bez svinjske kuge Hrvatska je imala slabu proizvodnju svinja i svinjskog mesa, koja se iz godine u godinu smanjivala. Domaća proizvodnja svinjetine dostatna je tek za nešto više od polovine potrošnje stanovništva, pa smo orijentirani prema uvozu na globalnom tržištu svinjskog mesa koje diktira cijene i nema milosti prema hrvatskim potrošačima.
Projekcije EU-a od prošle godine su govorile o maksimalnoj cijeni od 1.60 eura za kilogram svinjskih polovica. Međutim trenutačna cijena kilograma svinjskih polovica na EU tržištu je 2.50 eura s tendencijom rasta upravo zbog afričke svinjske kuge, što nikako nisu dobre vijesti za hrvatske građane koji su se naviknuli na jeftino svinjsko pečenje i pečene odojke.
Afrička svinjska kuga posebno ugrožava male proizvođače, njih oko 22 tisuće u Hrvatskoj, koji moraju paziti na biosigurnosne mjere u svojim oborima, jer će u protivnom ostati bez svinja, a kupci bez domaćeg svinjskog mesa. I do sada je Hrvatska uvozila polovinu svinjskog mesa za svoje potrebe iz Njemačke, Danske, Nizozemske te manji dio iz Španjolske u vrijednosti od oko 250 milijuna eura. Nažalost, sve su ove zemlje također pogođene afričkom svinjskom kugom pa predviđanja za budućnost EU svinjogojstva nisu dobra.
Prema predviđanjima stručnih službi za poljoprivredu Europske komisije, očekuje se pad proizvodnje svinjskog mesa od oko 35 posto, uz istodobno povećanje svih vrsta svinjskog mesa i prasadi za oko 50 posto.
Slušajte struku!
– Sa svinjskom kugom se može živjeti samo se treba pridržavati savjeta struke i provoditi dezinfekciju objekata – ističe Kuterovac, koji se pribojava da će u slučaju povećanja cijene ljudi odustati od kupnje svinjetine, što opet nije dobro za proizvođače koji prežive afričku svinjsku kugu. Do sada su Hrvati godišnje trošili oko 40 kilograma svinjskog mesa po osobi, ako se ostvare crne prognoze o smanjenju proizvodnje i drastičnom poskupljenju, jest će još manje.
Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo za domaće i divlje svinje. Uzročnik bolesti je DNK virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.
Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK-a te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK-a, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.
Do sada je veterinarska inspekcija izvršila eutanaziju ukupno 44 svinje na dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok su dvije svinje uginule. Afrička svinjska kuga je potvrđena na pet objekata i to u Gunjina gospodarstvu s 30 svinja, u Rajevom Selu na gospodarstvu s 18 svinja i u Privlaci na gospodarstvu sa 121 svinjom, sve u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Veterinarska inspekcija je naredila preliminarne mjere kontrole i to zabranu premještanja svinja, obveznu primjenu dezinfekcije i korištenje zaštitne opreme.
Sigurnosne mjere
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju kako se svi držatelji svinja trebaju strogo pridržavati svih propisanih sigurnosnih mjera. Svako uginuće ili bolest u svinja žurno se mora prijaviti veterinaru te je najstrože zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave. Zabranjeno je premještati svinje, osim izravno u klaonicu, a klanje za vlastite potrebe dozvoljeno je tek nakon provedenog kliničkog pregleda svinja.