Kako je Jutarnji ranije izvijestio, zbog nasilnog incidenta u stanu u Zagrebu, koji je počinio nad suprugom pred dvoje maloljetne djece, policija je pokucala na vrata 37-godišnjem poduzetniku, koji je javnosti poznatiji kao nogometaš nekoliko domaćih i stranih klubova.
Prema policijskom optužnom prijedlogu, on je 14. lipnja počinio nasilje u obitelji. Suprugu je primio te je lupio od zid, istrgnuo joj mobitel iz ruke i bacio ga s petog kata na pločnik, a vidjevši da njegov sin školarac uzima svoj mobitel i naslutivši da želi zvati policiju, i njemu je uzeo telefon. Potom je onemogućio supruzi odlazak do policijske postaje tako što je sjeo na poklopac motora njezina auta, piše Jutarnji.
Na kraju je ona ipak sve uspjela prijaviti policiji, koja je intervenirala i uhitila počinitelja. Iz policije je izašao s prijavom za kršenje članka 10.st 1. toč. 1 i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a zagrebački sud mu je izrekao 6000 kuna novčane kazne. No, platit će 600 kuna manje jer mu je u kaznu uračunato vrijeme provedeno na policiji. Presuda je odmah postala pravomoćna jer se odrekao prava na žalbu.
Prema hrvatskim zakonima, obiteljsko nasilje se u nekim slučajevima tretira kao prekršaj, a u nekima kao kazneno djelo. Bi li država u suzbijanju obiteljskog nasilja bila uspješnija kad bi se zakonom propisalo da se svaki oblik toga nasilja mora tretirati kao kazneno djelo, upitali smo zagrebačku odvjetnicu Ines Bojić, koja se u odvjetničkoj praksi bavi i zastupanjem žrtava obiteljskog nasilja.
Glavna razdjelnica kod fizičkog nasilja - je li došlo do fizičke ozljede
"Svaka država ostavlja sebi pravo da zakonima definira koji oblici obiteljskog nasilja predstavljaju prekršaj, a koji kazneno djelo. Činjenica da se neki oblici obiteljskog nasilja tretiraju kako prekršaj, po mome mišljenju, ne predstavlja problem. Problem je, nažalost, u načinu na koji ih nadležna tijela, policija, DORH, sudovi i mi odvjetnici u nekim slučajevima tumačimo i u praksi primjenjujemo", kaže Bojić Jutarnjem.
"Kad je riječ o fizičkom nasilju, prema našem Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, glavna razdjelnicu čini to je li došlo do fizičke ozljede ili ne. Ako je, recimo, nasilnik prema žrtvi zamahnuo rukom ili predmetom, ili je gurnuo, ali je nije ozlijedio - to će se smatrati prekršajem. Međutim, ako je kod fizičkog nasilja u obitelji došlo do tjelesne ozljede, pa makar se radilo i o manjoj ogrebotini, to će se tretirati kao kazneno djelo", rekla nam je odvjetnica Bojić.
Glavna razdjelnica kod psihičkog nasilja - je li jednokratno ili ne
Kad je posrijedi psihičko nasilje u obitelji, razdjelnicu između prekršaja i kaznenog djela čini to je li se ono dogodilo jednokratno ili je riječ o lancu takvih postupaka, tj. ponavljajućem ponašanju. Ako je jednokratno, tretirat će se kao prekršaj, a ako je riječ o lancu psihički nasilnih postupaka, tretirat će se kao kazneno djelo. Iznimka je prijetnja nekim zlom koja je u svakom slučaju kazneno djelo, bilo da se uputi jednom ili više puta, a upravo su prijetnje, ističe odvjetnica Ines Bojić, u praksi najčešći oblik psihičkog nasilja.
Rekla nam je kako policija u praksi nerijetko ima problem s razlikovanjem jednokratnog i trajnog psihičkog nasilja i da je sklona psihičko nasilje u obitelji tretirati kao prekršaj, pri čemu zanemaruje da se u nekim slučajevima radi o lancu psihički nasilnih događaja koji su prethodili onome koji je žrtva prijavila.
Odvjetnica Bojić ističe da su policija i DORH svaki oblik obiteljskog nasilja, bez obzira na to je li riječ o prekršaju ili kaznenom djelu, dužni goniti po službenoj dužnosti.