Hrvatski bankari složni: Neće se moći izbjeći rast kamate na kredite, samo će one na štednju ostati iste jer novca ima i previše

Prosječni hrvatski građanin na svakodnevnim primjerima može uočiti promjenu ekonomskih kretanja. Sve je naime poskupjelo, s količinom novca koju ima može kupiti znatno manje, što je vjerojatno trend koji će se nastaviti. Jasna mu je i situacija s rastom cijena energenata, koji se naslonio na stanje u gospodarstvu nakon dvije godine pandemije.

Jasno je dakle da se stvari moraju promijeniti i na monetarnom polju, pri čemu je uobičajeno pitanje svih pitanja: hoće li rasti rate kredita? To je uvijek bilo pitanje za financijske eksperte, naročito u godini uoči prelaska na euro.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka: U svakom slučaju do nekog će oblika povećanja doći

Darko Tomaš/Cropix

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, kaže da kamate u bankama u Hrvatskoj sasvim izvjesno neće ostati na razini na kojoj su sada. "Ili će Europska središnja banka ići s minus 0,5 na nulu ili na 0,5. U svakom slučaju do nekog će oblika povećanja doći", kaže Adrović.

Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb: Mislim da neće doći do značajnog i oštrog rasta kamata

Darko Tomaš/Cropix

– Stoji da će do rasta kamata doći, međutim mislim da neće doći do značajnog i oštrog rasta kamata. Koeficijent likvidnosti bio je krajem godine jako visok, u bankama je ogromna količina likvidnosti i ne očekujem da će banke povećavati pasivne kamatne stope (na štednju) jer bi to uzrokovalo dodatni rast depozita i likvidnosti, rekla je Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave Privredne banke Zagreb, piše Aneli Dragojević Mijatović za Novi list.

O eventualnom rastu kamatnih stopa na kredite očitovao se i predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke: Do efekta na klijente, građane i korporativne klijente će doći, ali će on biti blaži nego u Americi i u Europi

Marko Todorov/Cropix

– Prvo je potrebno da se negativna stopa na depozite promijeni na nulu jer je u ovom trenutku štetno da imamo negativne stope. Mislim da će se to u drugoj polovini godine i dogoditi, ali nećemo imati neki nagli rast kamata. Dakle, do efekta na klijente, građane i korporativne klijente će doći, ali će on biti blaži nego u Americi i u Europi, rekao je Schoefboeck, piše Novi list.

Prema tome, nedvojbeno nam slijedi rast kamata. Odluka o tome kada će on biti i koliko će iznositi, u rukama je banaka i kreatora monetarne politike. Možemo se samo nadati da će to biti u što manjem iznosu i što kasnije te da će ih pratiti i rast primanja građana.