StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPravi čistunci

Hrvati ne varaju kad je u pitanju PDV! Jesmo li zbilja takvi poštenjaci? Odvjetnica pojašnjava pozadinu ‘fenomena‘

Piše vladimir urukalo/sd
6. ožujka 2023. - 12:50

Hrvati ne varaju Europu u vezi PDV-a! Za razliku od, primjerice, Nijemaca, Francuza, Talijana, Španjolaca... Hrvati su, prema aktualnom izvješću Ureda Europskog javnog tužitelja (EPPO) za 2022. godinu potpuni čistunci što se tiče takve vrste kriminala, a s nama u društvu su još samo tri zemlje, i to Cipar, Estonija i Litva, piše Slobodna Dalmacija.

EPPO je na razini Europske unije u prošloj godini imao otvorenih 1117 otvorenih istraga za sve vrste kriminala kojima se bave, a gotovo pola od njih odnosilo se na prijevare povezane s PDV-om u kojima je procijenjena šteta za proračun EU-a oko sedam milijardi eura.

Od takvih djela, po EPPO-u, njih 28,2 posto imalo je prekograničnu dimenziju, odnosno djela su počinjena na području nekoliko zemalja ili su uzrokovala štetu u nekoliko zemalja EU-a. Takve prekogranične prijevare s PDV-om, po procjenama Europola, godišnje nanesu štetu javnim financijama EU-a od čak 50 milijardi eura.

Najviše u Njemačkoj i Italiji

Podaci pokazuju da u prošloj godini EPPO, što se tiče prijevara s PDV-om, najviše takvih makinacija istražuje u Njemačkoj i Italiji, i to po 66 u svakoj zemlji, a ukupna šteta samo u te dvije države procjenjuje se na 4,2 milijarde eura. Krajem prošle godine razotkrivena je vrlo složena shema prijevare u vezi s PDV-om koja se temelji na prodaji popularne elektroničke robe, a kojom je pričinjena šteta od nevjerojatnih dvije milijarde i 200 milijuna eura.

Ta je akcija nazvana "Operacija Admiral" i u njoj su sudjelovali istražitelji iz 14 država članica EU-a, provedena je u Belgiji, Cipru, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Litvi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj, a već prije tijekom listopada provedene su pretrage u Češkoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Slovačkoj i Švedskoj.

– Mi se bavimo uglavnom s opasnim kriminalnim organizacijama koje su, također, često uključene u krijumčarenje, primjerice, duhana, što uzrokuje daljnji gubitak prihoda za države članice od trošarina – izjavila je, uz ostalo, Laura Codruța Kövesi, glavna europska tužiteljica.

image

Glavna europska tužiteljica Laura Codruța Kövesi

John Thys/Afp

A zašto u Hrvatskoj nema istraga vezanih za PDV iako je naša zemlja svojedobno bila u vrhu zemalja po visini stope PDV-a od 25 posto? Je li moguće da Hrvati ne varaju na porezu i ne pokušavaju prevariti državu i EU?

Odgovore na to u svom istraživačkom radu "Prijevare s PDV-om na razini Europske unije u hrvatskom kaznenom pravu i praksi", a koji je objavljen u studenom 2022. godine u Hrvatskom ljetopisu za kaznene znanosti i praksu, pokušala je dati Jelena Damjanović Barić, odvjetnica iz Čakovca. Ona je proučavala rad USKOK-a po pitanju ovih kaznenih djela u proteklih devet godina, odnosno od ulaska Hrvatske u EU, te rad EPPO-a od njegova početka 1. lipnja 2021. pa do srpnja 2022. godine.

– Iako je počinjenje prijevare s PDV-om moguće i na nacionalnoj razini, predmet razmatranja i analize u ovom radu prvenstveno su prijevare s PDV-om na razini EU-a, koje redovito podrazumijevaju postupanja na području više država članica, počinjene smišljeno i organizirano, u sastavu grupa organiziranog kriminaliteta, pa je zbog toga kao polazišna točka analize odabrana upravo dostupna baza podataka USKOK-a.

Samo jedna presuda

Na temelju istražnih i optužnih radnji poduzetih od USKOK-a u Republici Hrvatskoj u odnosu na prijevare s PDV-om do srpnja 2022. donesena je samo jedna pravomoćna presuda, i to u predmetu s 10 okrivljenika gdje je izrečena jedna kazna zatvora od 10 mjeseci, jedna kazna zatvora u trajanju od 11 mjeseci koja je zamijenjena radom za opće dobro te sedam uvjetnih osuda, dok je pravna osoba kažnjena s 50 tisuća kuna – navodi odvjetnica iz Čakovca.

U razdoblju od devet godina USKOK je, po javno dostupnim izvješćima, proveo 21 istragu i podigao 16 optužnica zbog prijevara s PDV-om, dok je pet slučajeva još u istrazi. Ukupni iznos štete za proračun u istragama iznosio je više od 248 milijuna kuna.

Istraživanje je pokazalo da u razdoblju od sedam mjeseci operativnog djelovanja EPPO-a od 1. lipnja do 31. prosinca 2022. godine u Hrvatskoj nije istraženo nijedno kazneno djelo prijevare u vezi s prihodima od PDV-a. Istovremeno, na razini središnjeg ureda EPPO-a u istom vremenskom razdoblju od sedam mjeseci istražena su 173 ovakva kaznena djela s procijenjenom štetom od 2,5 milijardi eura. Zašto je to tako?

image

U kaznenim djelima s PDV-om nestaju milijarde eura

Božzo Radić/Cropix

– Legislativna podloga povezana s rezultatima iz prakse upućuje na jasan zaključak: problematika povezana s reakcijom hrvatskog pravosuđa na prijevare s PDV-om dvojaka je.

S jedne strane, radi se o prijevarnom postupanju koje je nedovoljno precizno i nedovoljno opsežno transponirano u nacionalno zakonodavstvo iz europske regulative. Poštujući načelo zakonitosti, hrvatska pravosudna tijela nemaju mogućnost optuživati ona prijevarna postupanja koja neposredno uzrokuju štetu za nacionalni i europski proračun, ona koja su posljedica smišljenog i planiranog postupanja zločinačke organizacije, ali nisu propisana hrvatskim materijalnim kaznenim pravom kao biće kaznenog djela utaje poreza i carina (ni bilo kojeg drugog kaznenog djela).

Tu se prvenstveno misli na prikazivanje ispravnih izjava u vezi s PDV-om za potrebe prijevarnog prikrivanja neplaćanja ili nezakonitog stvaranja prava na povrat PDV-a.

S druge strane, radi se o evidentnim teškoćama u detektiranju i procesuiranju počinjenja prijevare s PDV-om u hrvatskom poreznom i pravosudnom sustavu koje za posljedicu imaju tek jednu pravomoćnu osudu za to kazneno djelo u gotovo cijelom desetljeću hrvatskog članstva u EU-a – navodi Damjanović Barić u svom javno dostupnom i recenziranom radu.

Neadekvatne reakcije

Dodaje i još neke zanimljive činjenice koje ukazuju na sporost i neadekvatnu reakciju tijela javne vlasti na prijetnje povezane s prijevarom s PDV-om od samog ulaska Hrvatske u EU.

– Porezna uprava je tek u rujnu 2015. godine, dakle nakon više od dvije godine od trenutka kada je Hrvatska postala sudionicom zajedničkog tržišta EU-a i zbog toga podložna tom obliku prijevara, na svojim web-stranicama objavila obavijest "Kako uočiti prijevare i kriminalne zlouporabe poreza na dodanu vrijednost". Moguće ju je pronaći ako se ciljano traže takve obavijesti i upozorenja, dok istovremeno nisu poduzete nikakve proaktivne mjere i radnje kojima bi se poštene porezne obveznike uputilo na opasnost da i oni sami, kao tzv. tamponska društva, budu bez svoje volje i znanja uvučeni u shemu prijevara s PDV-om.

Posljedično, tako neinformirani porezni obveznici, iako pošteni, nisu mogli biti od pomoći državnim tijelima u detektiranju prijevarnog postupanja... Senzibiliziranje poslovne zajednice u odnosu na opasnost koju predstavljaju prijevare s PDV-om i uključivanje poštenih poreznih obveznika kao saveznika države u aktivnosti detekcije i sprječavanja prijevarnog postupanja u Hrvatskoj je još uvijek daleko od dovršenog – navodi odvjetnica.

Ističe podatak da je Porezna uprava u srpnju 2022. preko Hrvatske gospodarske komore uputila svim njezinim članovima dopis kojim ih obavještava o izmjenama Zakona o PDV-u, te ih upozorava na to da obavijesti o postojanju sumnje u sudjelovanje u prijevari s PDV-om upućuje poreznim obveznicima u njihov elektronički pretinac.

Nepovratno izgubljeno

U tri mjeseca Porezna uprava poslala je 15 tisuća takvih obavijesti, od čega je četiri tisuće ostalo nepročitano, a time je isto toliko poslovnih subjekata ostalo neupućeno u to da postoji sumnja u njihovo sudjelovanje u prijevari s PDV-om.

– O pomacima u učinkovitosti borbe hrvatskog kaznenopravnog sustava protiv prijevara s PDV-om, barem relativnima, može se govoriti unatrag tri godine, dok je šestogodišnje razdoblje od pristupa Hrvatske EU-u u velikoj mjeri nepovratno izgubljeno – zaključuje čakovečka odvjetnica.

Otvorene istrage i procijenjena šteta u 2022.

Austrija – dvije istrage, 373,8 milijuna eura

Belgija – sedam istraga, 361,7 milijuna eura

Bugarska – tri istrage, 2,6 milijuna eura

Hrvatska – nula istraga, nula štete

Cipar – nula istraga, nula štete

Češka – četiri istrage, 207,7 milijuna eura

Estonija – nula istraga, nula štete

Finska – jedna istraga, milijun eura

Francuska – osam istraga, 163,5 milijuna eura

Njemačka – 66 istraga, 1,5 milijardi eura

Grčka – tri istrage, 227,5 milijuna eura

Italija – 66 istraga, 2,7 milijardi eura

Latvija – jedna istraga, 11,4 milijuna eura

Litva – nula istraga, nula štete

Luksemburg – dvije istrage, 20 milijuna eura

Malta – tri istrage, 70,5 milijuna eura

Nizozemska – četiri istrage, 49,1 milijun eura

Portugal – sedam istraga, 861,9 milijuna eura

Rumunjska – jedna istraga, tri milijuna eura

Slovačka – dvije istrage, 53,6 milijuna eura

Slovenija – jedna istraga, 36,7 milijuna eura

Španjolska – četiri istrage, 57,5 milijuna eura

26. prosinac 2024 06:57