Sjedinjene Države uputile su od početka Putinove agresije čak 41 paket vojne pomoći Ukrajini. Ni u jednom od njih dosad se nisu nalazile kontroverzne kasetne bombe, no u zadnjem, primljenom upravo prije nekoliko dana, jesu.
Nakon što je Joe Biden popustio pritiscima Kijeva, republikanaca iz Kongresa i iz Vijeća za nacionalnu sigurnost, Pentagon je kao zadnja instanca dao zeleno svjetlo za isporuku ovoga oružja, koje je strogo zabranjeno u više od 120 zemalja svijeta. Washington su zbog ovog poteza kritizirali čak i neki dugogodišnji saveznici, poput Njemačke, Španjolske i Kanade, a Bijela kuća im je odgovorila da odluka nije bila laka, ali da je bila nužna, piše Slobodna Dalmacija.
Ukrajina se nada da će im baš uporaba kasetnih bombi kompenzirati manjak druge vrste topničkog streljiva i pomoći u protuofenzivnom proboju ruskih utvrda na fronti duljoj od tisuću kilometara. Te se bombe, navođene ili bacane, mogu ispustiti iz zrakoplova i ispaliti s brodova ili iz topničkih oruđa. Ove koje je Amerika poslala Ukrajini lansirat će, rečeno je, isključivo artiljerija.
Kao što je mnogim Hrvatima dobro poznato iz našega zadnjeg rata, ove naprave sadrže mehanizam koji ispušta desetke manjih kapsula ispunjenih eksplozivom i ubojitim kuglicama u zrak te ih potom razbacuje po površini veličine nogometnog igrališta.
Pentagon ima golemu zalihu toga "poboljšanog konvencionalnog streljiva s dvostrukom namjenom". Ovo na putu u Kijev prilagođeno je haubicama kalibra 155 milimetara te svako punjenje sadrži 88 manjih doza podstreljiva namijenjenih "ubijanju neprijateljskih vojnika i uništavanju oklopnih vozila".
Mark Cancian, umirovljeni američki pukovnik i istraživač iz Washingtona, španjolskom El Paisu je pokušao objasniti Bidenovu promjenu stava u pogledu isporuke kasetnih bombi Kijevu. Tome je, po njegovu mišljenju, primarno kumovao nedostatak topničkog streljiva u zapadnim arsenalima i nemogućnost njegova povećanja proizvodnje tempom koji diktiraju događaji u Ukrajini.
Ukrajinska vojska svaki dan ispali između 2000 i 7000 granata, a ruske snage im u prosjeku uzvrate s između 20.000 i 50.000 dnevno. Glavni zapovjednik ukrajinske vojske Valerij Zalužnji izjavio je prije nekoliko dana za The Washington Post da njegove trupe koriste 10 puta manje topništva od ruskih. Washington je Kijevu dosad osigurao više od dva milijuna granata, a drugi zapadni saveznici još dodatnih stotinjak tisuća, ali sve to je prilično nedostatno za rat s takvim intenzitetom topničke vatre.
Drugi razlog za washingtonsko posezanje za kasetnim bombama je bilo opredjeljenje ukrajinske vlade da će ih koristiti samo protiv vojnih ciljeva i u zonama daleko od naseljenih područja. Vlasti u Kijevu tvrde da je teren na kojem će se ispaljivati kasetno streljivo već u velikoj mjeri zaražen ruskim kasetnim i protupješačkim minama. Rizik da će civili pretrpjeti dugoročne posljedice od uporabe kasetnih bombi, tvrde u Kijevu, svakako je puno manji od ostanka pod ruskom okupacijom.
Ukrajinski ministar rata Oleksij Reznikov izjavio je u očekivanju američke "kasetne" pošiljke da će ove bombe biti "prekretnica" u dosadašnjem tijeku ukrajinske protuofenzive. Kijevske snage još od početka lipnja pokušavaju probiti tri ruske obrambene crte na nekoliko točaka duž fronte.
Kasetne bombe omogućit će, smatraju, puno veću učinkovitost protiv ukopanih neprijateljskih trupa, a dat će i neophodno vrijeme ukrajinskim inženjercima da očiste ruska minska polja prije pješadijskog kretanja naprijed. Zamjenik ministra obrane SAD-a izjavio je da američke kasetne bombe namijenjene Ukrajini imaju stopu kvarova od samo 2,35 posto, dok više od 40 posto podstreljiva iz ruskih kasetnih bombi navodno uopće ne detonira.
Kremlj je na najavu Washingtona o slanju kasetnih bombi u Ukrajinu odgovorio ironičnom prijetnjom da će i oni početi koristiti isto oružje. Ruska vojska ga, naime, masovno koristi još od samoga početka ukrajinskoga rata. Nevladina organizacija CNC sa sjedištem u Ženevi procjenjuje da su ruske kasetne bombe ubile oko 700 ukrajinskih civila već u prvih šest mjeseci invazije. Najsmrtonosniji napad dogodio se na željezničkoj stanici u Kramatorsku u travnju 2022., kad je ruskim kasetnim streljivom ubijena 61 osoba, a više od 150 ih je ranjeno.
Više od 120 zemalja svijeta ratificiralo je Konvenciju o zabrani kasetnog streljiva iz 2008. godine, uključujući Hrvatsku i većinu članica NATO-a. No ni Ukrajina, ni Rusija, ni Sjedinjene Države nisu njezine potpisnice, baš kao ni Finska, Latvija, Estonija, Poljska ili Rumunjska.
Kasetne bombe korištene su u nebrojenim ratovima otkako je nacistička Legija Condor premijerno iskušala ovo oružje u bombardiranju španjolske Guernice daleke 1937. godine. U agresiji na Hrvatsku i BiH devedesetih kasetno streljivo koristila je i srpska vojska: Zagrepčani su masovno zasuti ubojitim "zvončićima" u svibnju 1995., kad je sedam građana ubijeno, a oko 200 ih ranjeno upravo kasetnim streljivom. Zadnje stradanje od "zvončića" zabilježeno je u Zagrebu prije samo mjesec i pol dana, kad je za rekonstrukcijskih radova na krovu jedne zgrade na Zrinjevcu strani radnik stradao od takve zaostale naprave.
Posljednjih godina kasetne bombe masovno su korištene i u Libiji, Siriji, Jemenu te u sukobima u Nagorno-Karabahu, Armeniji i u Azerbajdžanu. Između 55.000 i 90.000 civila ubijeno je diljem svijeta od neeksplodirane kasetne municije.