Čak 487 dubrovačkih poslodavaca zatražilo je od početka ove godine od Policijske uprave dubrovačko-neretvanske izdavanje dozvola za boravak i rad strancima. Do 12. travnja izdana je ukupno 1851 dozvola za boravak i rad, uglavnom stranim državljanima iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Nepala, Filipina, Srbije, Kosova i Albanije. To su podaci Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, što objašnjava duge redove koji se ovih dana stvaraju pred policijskom zgradom na Ilijinoj Glavici, a s početkom turističke sezone to će očito biti redovita pojava. Kao i prisutnost stranih radnika na poslovima sobarica, kuhara i pomoćnih kuhara, konobara i pomoćnih konobara, čistačica, radnika visokogradnje. To su naime, zanimanja za koje je podneseno najviše zahtjeva za zapošljavanje državljana trećih zemalja prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Online aplikacija do 90 dana
Hrvatski poslodavci koji žele uvesti radnike iz trećih zemalja moraju sukladno zakonu za to dobiti pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je prethodno dužan provesti test tržišta rada, osim ako je zanimanje za koje traži radnike na listi onih za koje radnika u Hrvatskoj nema, pa onda slobodno može zaposliti stranca.
U 2022. godini 383 poslodavaca je dubrovačkom HZZ-u podnijelo zahtjev za davanje mišljenja za zapošljavanje državljana treće zemlje i to najviše iz djelatnosti ugostiteljstva i turizma te građevinarstva, navodi Vedran Kastrapeli, rukovoditelj Odjela analitike, statistike i informatike dubrovačkog HZZ-a. Bez sumnje taj će broj nastaviti rasti što je izglednija uspješna turistička sezona. No izdavanje dozvola za rad strancima pred izazov stavlja hrvatsku administraciju, naročito policijske uprave u turističkim središtima. Zahtjevi za izdavanje radnih dozvola predaju se nadležnim policijskim upravama putem online aplikacije ili elektroničke pošte, a dozvola bi trebala biti izdana u roku od 15 dana, no zbog velikog broja zahtjeva u policijskim upravama ni to nije dovoljno. Pored toga, online aplikacija služi samo za predaju zahtjeva za strane radnike koji će u Hrvatskoj raditi do maksimalnih 90 dana, dok za dulje od toga, kako je to u Dubrovniku, opet sve treba obavljati na šalteru MUP-a. U medijima se posljednjih dana spominje da u nekim dijelovima Hrvatske ponegdje treba i šest tjedana za dobivanje radne dozvole.
Pritisak na policijske uprave mogao bi potrajati s obzirom na to da poslodavci još ‘osluškuju tržište‘ i ovise o ‘last minute bukingu‘, a on opet o stanju sigurnosti, pa zahtjevi stalno stižu.
Božićnice i bonusi
Međutim, još je i prije pandemije bilo jasno kako se hrvatsko tržište rada kao i ono susjednih zemalja smanjuje, a nije tajna kako je prošle sezone bilo turističkih tvrtki zatvorenih vrata zbog nedostatka radnika. Zato su se poslodavci ove godine okrenuli traženju sezonaca još prije kraja prošle godine. Božićnicama i dodatnim bonusima velike hotelske kuće nastojale su zadržati sezonce, neke su angažirale influencere na društvenim mrežama da privuku mlađe zaposlenike, neke su radnike počele tražiti izvan Europe. Povlačenje zaposlenika s tržišta rada susjednih zemalja u zaleđu, za dubrovački turizam više nije dovoljno, novi sezonci stižu s drugog kontinenta.
Stjepan Jagodin, direktor Agencije PINOY 385 specijalizirane za zapošljavanje radnika s Filipina govori nam kako je na dubrovačkom području već osamdesetak radnika s Filipina zaposleno kod raznih poslodavaca, no najviše u hotelskim kućama, restoranima, ali ima poslodavca građevinara i onih koji imaju uzgajališta i brodove. Upravo je prošlog vikenda na dubrovačko područje, posredstvom ove agencije zaposlena veća grupa Filipinaca u hotelima.
– Dubrovački poslodavci ove su godine ranije krenuli tražiti strane radnike, očito poučeni lanjskim iskustvom. Također, svi su radnici kod dubrovačkih poslodavaca zaposleni na godinu dana, a ne samo za sezonu, jer je tu turistička sezona puno dulja, i poslodavci računaju da će imati samo dva-tri mjeseca stanke. Tu je dakako i problem smještaja kojeg je u Dubrovniku i Istri malo na raspolaganju, a gdje mi posredujemo kao i općenito u tome da se radnici što brže i lakše uključe u poslovno okruženje budući da su prisutne kulturološke i druge razlike. Istina je, kaže Jagodin, da je prema našim propisima poslodavac taj koji traži radnu dozvolu pa ako primjerice strani radnik želi prijeći kod drugog hrvatskog poslodavca treba najprije riješiti dokumentaciju sa starim poslodavcem, a tek onda novi poslodavac može tražiti radnu dozvolu za njega. To iziskuje i više tjedana posla u kojem radnik ne bi smio raditi – kaže Jagodin.
Zadovoljan sezonac jedina reklama
Filipince će ove sezone zapošljavati i grupacija Jadranski luksuzni hoteli, poslodavac koji se do sada uglavnom oslanjao na domaće ljude, svoje stalne djelatnike, čiji se broj nije smanjivao usprkos dvije pandemijske godine te stalne sezonce i sezonce s prebivalištem na području Dubrovnika. Ipak i oni će ove godine zapošljavati i strance. - Još uvijek je najveći broj sezonskih radnika hrvatskih državljana, ali očit je trend povećanja udjela stranih radnika za obavljanje sezonskih poslova. U JLH najveći broj stranih radnika dolazi iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, a od ove godine imat ćemo i manji broj radnika s Tajlanda i Filipina – navode iz te tvrtke koja ove godine planira zaposliti oko 510 sezonskih radnika tako da će ukupni broj radnika u sezoni biti nešto preko 1100, odnosno približno broju zaposlenih u pretpandemijskoj 2019. godini.
- Na današnji dan već je zaposleno 213 sezonskih radnika i to uglavnom stalnih sezonaca te sezonaca s prebivalištem na području Dubrovnika. Najveći broj zapošljavanja očekuje se u razdoblju od 1. do 15. svibnja 2022. Uz sezonske radnike planiramo zaposliti dodatno i oko sto studenata tijekom glavnog dijela sezone od sredine lipnja do sredine rujna – navode iz Jadranskih luksuznih hotela čija su kažu, najbolja promocija zadovoljni sezonci kojih se oko 60% vraća na rad u JLH kroz više sezona.
Dulje zapošljavanje studenata kao jedan od izlaza za sezonu vidi i Hrvatska udruga poslodavaca u turizmu. Zbog velike potražnje za radnicima ove sezone, a procjenjuje se da ih u Hrvatskoj nedostaje 30.000, Hrvatska udruga poslodavaca u turizmu predlaže uvođenje poreznih poticaja za zapošljavanje domaćih ljudi najprije studenata, tako da se neoporeziva granica primitaka za uzdržavane članove podigne s 15.000 na 30.000 kuna. Također da ljudima koji žele dodatno zaraditi u sezoni taj drugi dohodak bude porezno manje opterećen. Smatraju da postojeći model izdavanja radnih dozvola uređen Zakonom o strancima, zbog brojnih prepreka koje sadrži, ne prati aktualne potrebe gospodarstva za radnom snagom, te da ga treba mijenjati. Kako bi se procedure ubrzale velikim poslodavcima trebaju biti dodijeljeni referenti MUP-a i HZZ-a, a sve što se može treba digitalizirati. Hoće li Vlada prihvatiti ove prijedloge tek treba vidjeti.
Sezona se, Bogu hvala, zahuktava.