Europski parlament je usvojio završni tekst tzv. EU zakona o duljem trajanju uređaja, nazvan "Osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju", čija je glavna autorica i pregovaračica za Europski parlament hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
Prijedlog je prihvaćen s 593 glasa za, 21 protiv te 14 suzdržanih. Direktivu sada još treba usvojiti Vijeće, nakon čega će biti objavljena u Službenom listu. Zatim će države članice imati 24 mjeseca da je prenesu u nacionalno zakonodavstvo, piše Slobodna Dalmacija.
Ovim zakonom se nastoji zaštititi potrošače od zavaravajućih marketinških praksi i pomoći im da pri kupnji donose bolje odluke. Da bi se to postiglo, na EU-ov popis zabranjenih poslovnih praksi dodaju se brojne problematične marketinške strategije povezane s manipulativnim zelenim marketingom i prijevremenim zastarijevanjem proizvoda.
Novim pravilima nastoji se uvesti red u označivanje proizvoda pa se tako zabranjuje korištenje općih tvrdnji o okolišu kao što su "prihvatljiv za okoliš", "prirodan", "biorazgradiv", "klimatski neutralan" i "ekološki", ukoliko za njih nema stvarnih dokaza.
Reguliraju se i oznake održivosti, zbog zabluda koje uzrokuje njihova nekontrolirana upotreba bez usporedivih podataka. Ubuduće će u EU-u biti dopuštene samo oznake održivosti koje su uvela javna tijela ili se temelje na službenim programima certificiranja.
Usto, direktivom se zabranjuju tvrdnje da proizvod ima neutralan, smanjen ili pozitivan utjecaj na okoliš na temelju kompenzacije emisija. Drugi je važan cilj nove direktive usmjeriti pozornost proizvođača i potrošača na trajnost proizvoda. U budućnosti će informacije o jamstvu morati biti vidljivije, a uvodi se i nova usklađena oznaka kako bi se istaknuli proizvodi s duljim jamstvenim rokom.
Povodom ovoga je SDP-ova Borzan održala specijalnu konferenciju za medije u Strasbourgu, gdje EU parlament zasjeda ovog tjedna.
- Iznimno sam ponosna i sretna što sam danas ovdje i što je velika većina zastupnika podržala ovu direktivu. Njome smo stavili građane ispred profita i poručili industriji da je dosta s dosadašnjom praksom - ustvrdila je na početku.
Iznijela je podataka da u EU postoji 1200 različitih tvrdnji i oznaka, ali ih tek 35 posto ima bilo kakav dokaz izvrsne ekološke učinkovitosti. Novi zakon će tome stati na kraj.
Također, za tvrdnje koje se odnose na buduću održivost, poput "30 posto manje emisija do 2025." ili "potpuno električan do 2025.", će od kompanija zahtijevati da budu osnovane na izvedivim ciljevima, planu provedbe i za to potrebnim sredstvima te autorizirani od strane nezavisnog tijela.
Što se tiče sheme kompenzacije emisija, više neće biti dozvoljeno isticati "ugljični neutralno", pošto su takve oznake zavaravajuće, u svakom konkretnom slučaju.
- Po pitanju preuranjene zastarjelosti proizvoda, istraživanja su pokazala da se najveći broj proizvoda pokvari između druge i treće godine, što je upravo vrijeme kada obvezno zakonsko jamstvo ističe. Uređaji za koje građani prijavljuju da se to najčešće događa su mobiteli, printeri, perilice i televizori. Čak 94 posto građana vjeruje da su elektronički uređaji naših roditelja trajali duže nego ovi današnji. S novim zakonom, industrija više neće profitirati od ovoga. Parlament i Vijeće su se dogovorili zabraniti komercijalno komuniciranje o proizvodu s ugrađenom značajkom koja ograničava njegovu trajnost, ukoliko je ta informacija dostupna - pojasnila je Borzan.
Direktiva je zamišljena i da potiče popravke na način da će trgovci biti dužni pružiti informacije o dostupnosti, trošku i proceduri dobave zamjenskih dijelova. Dodatno, proizvođači će morati istaknuti očekivani vijek trajanja na svakom artiklu.
- Istraživanja su pokazala da su potrošači voljni platiti čak i malo više ako su uvjereni da će proizvod trajati duže. Kako bi se omogućilo potrošačima da donesu zaista održiv izbor, uvodimo oznaku za vijek trajanja kojeg pokriva komercijalna garancija. Na ovaj način će se proizvodi na policama razlikovati, a proizvođači će biti motivirani ponuditi što dulje garancije, to jest bolju kvalitetu uređaja - navela je SDP-ovka.
Europarlamentarka je nabrojila i još neke zabrane zavaravajućih praksi koje donosi ova odredba. To su tvrdnje o trajnosti u smislu vremena korištenja ili intenziteta u normalnim uvjetima (ako nije dokazano), poticanje potrošača da mijenjaju potrošni materijal kao što je tinta ili ulošci za pisač ranije nego što je potrebno, predstavljanje ažuriranja softvera kao nužnog ukoliko samo poboljšavaju značajke funkcionalnosti, predstavljanje robe kao popravljive kada nisu i lažne tvrdnje da roba neće funkcionirati s neregionalnim dijelom.
Na pitanje kakva je reakcija industrije na ovu uredbu i boje li se tvrtke da će im to umanjiti prihode, Borzan je primijetila da oni kojima će zbog ovoga patiti profit svakako nisu sretni.
- Radeći na ovom dokumentu sam morala biti u kontaktu sa svim dionicima i htjela sam čuti argumente svih strana o tome kako će to sve utjecati na njih. Industrija je imala određene primjedbe, ali se ja, na njihovu žalost, nisam složila s njima. Danas je i parlament pokazao to isto. Neki od tih argumenata su bili da potrošači žele novi dizajn jako brzo, pa im oni u tome moraju udovoljiti. Sigurna sam da je tako kada je u pitanju ženska obuća, ali kada je riječ o perilicama za rublje, uvjerena sam kako se nitko ne odlučuje riješiti potpuno ispravnog uređaja jer je na tržištu novi dizajn.
Ukazala je na to da cilj ovog zakona nije uništiti industriju i poslove, već da se posluje bolje i kvalitetnije. Osječanka također smatra kako je industrija shvatila da je stigao trenutak u kojem je dosadašnja praksa "kupi - upotrijebi - baci" neodrživa, pošto svijet godišnje na smetlište pošalje 45 milijuna tona elektroničkih uređaja.
- Ostavljamo našoj djeci planet koji nije u dobrom stanju i industrija treba dati svoj obol ka zelenoj tranziciji - poručila je Borzan.