Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan usprotivio se u utorak intervenciji visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta u Izborni zakon, što traži hrvatska strana kako bi se spriječilo njihovo preglasavanje od Bošnjaka na općim izborima koji će se u toj zemlji održati početkom listopada.
"Odluke oko izbornog zakona donose ova trojica lidera. Ovdje ne trebamo imati intervenciju visokog predstavnika. Mi smo protiv bilo kojih intervencija oko ovog demokratskog procesa", rekao je Erdogan na zajedničkoj konferenciji za novinare u Sarajevu.
On se prije toga susreo s trojicom članova Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem, Željkom Komšićem i Miloradom Dodikom koji su odreda hvalili liderstvo turskog čelnika.
Erdogan je to odgovorio na upit o tome hoće li se Turska uključiti u izbornu reformu, kao i hoće li oko toga biti razgovora tijekom posjeta u Zagrebu.
dolaze izbori, eto i Erdogana
Turski predsjednik naveo je kako dolazi u BiH u vrijeme pred izbore, što je ocijenio iznimno važnim za Tursku.
"Od vitalnog je značenja da izbori 2. listopada budu konstruktivni i transparentni. To nije važno samo za BiH nego za cijelu regiju. Želim da izborni rezultat bude od koristi za BiH", dodao je.
Erdogan je i ranije dolazio za vrijeme predizborne kampanje u BiH te je izravno podupirao vodeću bošnjačku SDA i njezina predsjednika Bakira Izetbegovića.
Trojica članova državnog vrha očekivano bili su podijeljeni oko izborne reforme.
Bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović je rekao kako je to unutarnje političko pitanje BiH, dok je hrvatski član Željko Komšić, kojega većina Hrvata smatra nelegitimnim, istaknuo kako Schmidt "treba razmisliti o posljedicama takve eventualne odluke".
Dodik osporava schmidta
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je pak ponovio već izraženo stajalište da BiH nema visokog predstavnika tvrdeći da se Schmidt "lažno predstavlja u BiH". Dodik osporava legitimitet njemačkome političaru na čelu međunarodne uprave budući da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Također se usprotivio nametanju odluke visokog predstavnika, ali je izrazio razumijevanje za očekivanja hrvatske strane u BiH da ima legitimne političke predstavnike. Pri tome je neizravno prozvao Komšića da na izborima dobiva "hrvatski predznak bošnjačkim glasovima".
Visoki međunarodni predstavnik nametnuo je krajem srpnja tehničke izmjene Izbornog zakona te je ostavio rok od šest tjedana političarima za dogovor oko provedbe presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić. Hrvatska strana u BiH očekuje da se onemogući četiri puta brojnije Bošnjake da preglasaju Hrvate u gornjem, nacionalno koncipiranome Domu naroda Federacije BiH te time stvore mogućnost da najvažnije hrvatske stranke izbace iz vlasti. Probošnjačke stranke se pak protive intervenciji visokog predstavnika, zbog čega su organizirali i prosvjede u središtu Sarajeva.
Za vrijeme posjeta turskog predsjednika BiH dvije zemlje su potpisale sporazum o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka iz područja vojne industrije, te je nagovješteno sklapanje sporazuma po kojemu bi državljani mogli s osobnim iskaznicama putovati u obje zemlje.
