Dubravka Šuica, dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra je potpredsjednica Europske komisije, zadužena za pitanja demografije i demokracije. Do izbora i potvrde prošla je postupak koji nije bio baš lagan. Testiralo se njezino znanje i iskustvo, ali i dovodilo u pitanje njezinu vjerodostojnost zbog porijekla imovine. Čeka je velik izazov u Komisiji u sljedećih pet godina kada će se, uz izazovne teme koje su u nazivu njezina portfelja, baviti i koordiniranjem konferencije o budućnosti Europe, donosi Jutarnji.
S Dubravkom Šuicom razgovarali smo u njezinu dosadašnjem uredu u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu odmah nakon što se vratila iz Strasbourga gdje je novi sastav Europske komisije dobio veliku potporu na glasanju na plenarnoj sjednici, što je otvorilo put konačnom početku mandata.
U nedjelju 1. prosinca počinje vaš mandat potpredsjednice Europske komisije. Kakvi su dojmovi nakon cijelog postupka saslušanja i svega što se događalo u vezi s tim?
Drago mi je što sam uspjela proći sve Scile i Haribde oko procedura za izbor. Mislim da sam to prošla jednostavno kada je Europski parlament u pitanju i nisam imala nikakvih problema ni na Odboru za pravna pitanja, ni za ustavna pitanja, ni dodatna pitanja, a ni dodatno saslušanje. To sam dobro svladala, premda sam se prije toga više bavila pitanjima vanjskih poslova, zaštite okoliša i javnog zdravlja, a sada je to nova tema. Predsjednica Ursula von der Leyen povjerila mi je ovaj portfelj zbog mojeg iskustva, zato što sam dugo u politici, što sam vodila jedan grad i što imam iskustva političara na lokalnoj i regionalnoj razini.
Smatra kako je to dovoljan razlog da se bavim dvjema temama, demokracijom i demografijom. Drago mi je što je Hrvatska dobila ovo područje, bez obzira na to što postoje oni koji misle da je Hrvatska mogla dobiti nešto drugo, koji postavljaju pitanje kako Hrvatska može dobiti resor demografije, a iz nje se iselilo puno ljudi. Ja mislim da smo baš zato to trebali dobiti. Drago mi je što je premijer Andrej Plenković dobro ispregovarao portfelj i što smo dobili potpredsjedničko mjesto, što je za najnoviju državu članicu svakako velik uspjeh. Drago mi je da je potvrda Komisije prošla u Europskom parlamentu s apsolutnom većinom, što dokazuje da su proeuropske snage u Parlamentu u velikoj većini te da populističke strane nisu prevladale.
Sada idete u sasvim novi svijet, iz uloge europarlamentarke u člana Komisije. Kako ste se pripremili?
Sada sam još u fazi tranzicije i pripremam se. Neće biti jednostavno, ali kroz svoje iskustvo sam naučila biti i na predstavničkoj i izvršnoj funkciji. Uloga zastupnika je malo slobodnija, a sada idem u izvršnu vlast gdje je velika odgovornost, što ne umanjuje odgovornost europskog zastupnika, no to je puno zahtjevniji posao i očekivanja su veća. Vjerujem da ćemo već u prve dvije godine moći i isporučiti rezultate. Puno ćemo raditi na slušanju građana, što je dio mog portfelja, doći do najudaljenijeg građanina, ne ići samo u glavne gradove nego i na periferiju, vidjeti što oni misle, koji su razlozi što se ponekad na izborima odlučuju protiv sistemskih stranaka. Vidjet ćemo što su njihovi problemi i kako rješenje tih problema pretvoriti u konkretne politike.
Jeste li dovršili sastav vašeg kabineta?
Sastav kabineta je skoro gotov, ali još razgovaramo s nekim kandidatima. Počet ćemo s članovima kabineta na koje imam pravo, dakle sa sedam članova, a u tijeku su razgovori i za asistente i druge djelatnike.
Čuli smo tijekom saslušanja o mnogim izazovima. Gdje vi vidite najveće izazove za sebe u sljedećih pet godina?
Demokracija i demografija su široki pojmovi. Da se izrazim rječnikom Europske komisije i Parlamenta, postoji demokratski deficit u funkcioniranju institucija. Primjerice, vrlo je važno odlučiti jesmo li ili ne za načelo ‘spitzenkandidata’ kada se bira predsjednik Komisije. Ovaj put taj projekt nije uspio. U prvih šest mjeseci trebamo odlučiti i jesmo li za transnacionalne liste na europskim izborima ili ne. To su pitanja koja su važna za institucionalne reforme. Kad je riječ o demografiji, smatram da je najveći problem odljev mozgova, i to nije samo problem Istoka i Zapada, nego cijelog svijeta. Kada se radi o Hrvatskoj, mi zaista imamo problem i moramo ga početi rješavati. Bilo bi dobro da se to rješava na europskoj razini, iako je u nadležnosti država članica.
Kako pristupiti tom rješenju jer je riječ o korištenju slobode kretanja, unutar zajedničkog tržišta rada, i ne postoji mogućnost za neke radikalne mjere? S jedne strane oni odlaze, ali s druge strane je to pridonijelo da imamo najnižu razinu nezaposlenosti koja se dramatično smanjuje?
To je svojevrsni paradoks. S jedne strane težili smo slobodi kretanja i uživamo sve četiri slobode koje smo uvijek željeli. Težili smo tome i dok smo bili u bivšoj Jugoslaviji. Željeli smo doći i bez radnih dozvola raditi u Njemačkoj, Belgiji i drugim državama. No, sada smo to maksimalno koristili i koristimo. Međutim, uvjerena sam da će se, kada se BDP u Hrvatskoj i svim državama koje su pogođene tim izazovom poveća te kada se podigne životni standard, mnogi mladi ljudi vratiti i željeti živjeti tamo gdje su se rodili. Kohezijska politika je tu važna jer će smanjiti razlike u razini razvoja infrastrukture i iako ona nije izravno u mom resoru, ja ću se i time baviti jer je i to vezano uz moj resor. Umjesto odljeva mozgova, rješenje bi bila cirkulacija mozgova, dakle kada mladi nauče vještine putem raznih programa i s tim znanjem se vrate kući. Neće to biti jednostavno, pogotovo ne u ruralnim područjima poput Slavonije i nekih drugih dijelova Hrvatske. No, ako razvijemo infrastrukturu, unaprijedimo digitalizaciju, sagradimo vrtiće i škole, i tako ćemo stvoriti uvjete da ljudi ostanu na svojim područjima. I starenje je pitanje koje mnogi previđaju.
Prema statistikama, živimo šest godina dulje nego prije. To je izazov za ekonomiju svake države, ali i mogućnost. Razumijem one koji se osjećaju preopterećeni i ne žele u mirovinu sa 67 godina. No, bitno je osigurati i ostanak na tržištu rada dulje ako želimo biti konkurentni i održivi, i to će također biti u mojem portfelju.
Osim toga, imat ćete zadaću koordinirati u ime Europske komisije konferenciju o budućnosti Europe. Kako ćete u tome osigurati ravnotežu između država članica i da se to ne pretvori u proces koji vode samo neke države članice? Već imamo zajednički prijedlog Njemačke i Francuske. Kako ćete vi tome pristupiti?
Oko pitanja budućnosti Europe spomenula bih pet scenarija koje je objavio Jean-Claude Juncker nakon čega se postavljalo pitanje želimo li Europu dviju brzina, više brzina ili kakvu. Mi želimo jedinstvenu, istu i jednaku EU. Želimo biti u Schengenu i eurozoni, što Hrvatska zagovara. Na europskoj razini evidentno je da živimo u dvije brzine, i to je očito na prvi pogled. Vidjeli smo da je izašao non-paper Francuske i Njemačke. Razumijem da je dobro imati inicijative, ali nisam sigurna da je dobro i korektno da dvije najjače države izađu s tim prije nego to učine institucije EU - Komisija, Parlament i Vijeće.
Pritom moramo slušati i građane, što je jasno naglašeno i u smjernicama koje je iznijela predsjednica Europske komisije, a svakako je nužno uključiti i civilno društvo. Moramo se pritom protiviti i populističkim trendovima jer populisti obećavaju ono što ne mogu ostvariti, a mi moramo obećano realizirati. Ne bih voljela da se konferencija o budućnosti Europe ograniči samo na institucionalna pitanja.
Prioritet treba biti šest stupova iz političkih smjernica ove Komisije, a to su Europski zeleni dogovor, digitalizacija i ekonomija koja radi za ljude, jača EU u svijetu i promocija europskog načina življenja, ma što god netko misli o tom nazivu, te portfelj koji ću dijeliti s kolegama Věrom Jourovom iz Češke i Marošem Šefčovičem iz Slovačke, a to je novi poticaj za europsku demokraciju.
To bi trebao biti okvir tema i već 17. prosinca ćemo u ime Komisije izaći i s prijedlogom tema. Bez dogovora između institucija ova inicijativa neće biti uspješna.
Koje će mjesto imati proširenje EU na konferenciji o budućnosti Europe? Vidimo da je taj proces ponašanjem Francuske i Nizozemske te donekle nejasnim stavom Njemačke gotovo zaustavljen?
Sigurna sam da će se i to pitanje otvoriti jer bez tog pitanja, bez našeg sigurnog susjedstva, ne vidim budućnost Europe. Vjerujem da će se do Zagrebačkog summita uspjeti nešto dogovoriti oko Sjeverne Makedonije i Albanije. Ako ih treba odvojiti i ako ne mogu biti u paketu, trebamo ih i odvojiti. No, ja se zalažem da odluka bude pozitivna za obje države. Neka se vrednuje to što su ispunili, a znamo koliko je Makedoniji bilo teško provesti nešto kao što je promjena imena. Ne može ta regija ostati crna rupa u srcu Europe. Svakako će se i ova tema otvoriti tijekom ove konferencije.
Hoćete li u Europskoj komisiji biti više europski povjerenik ili hrvatski član Europske komisije? Često se postavlja pitanje lojalnosti povjerenika koji ipak jesu predstavnici država i zato ih ima točno onoliko koliko i država članica?
To je zanimljivo pitanje. Od nas se očekuje neutralnost, da djelujemo u interesu svih država članica na jednak način. No, ne mogu reći da moje srce neće kucati za Hrvatsku. Posebno je važno što će Hrvatska 1. siječnja preuzeti predsjedanje EU pa čak i da hoću, ne mogu se izuzeti. Naravno da ću biti pravedna u jednakom tretiranju država članica.
Kako vidite suradnju s Hrvatskom tijekom predsjedanja jer upravo tada počinju i razgovori oko pripreme konferencije o budućnosti Europe gdje vi predstavljate Komisiju, a Hrvatska predsjeda Vijećem?
Pripreme teku dobro. Vlada je spremna, a poznato je da je naš premijer ekspert u europskim temama. Nakon svakog Vijeća on izvješćuje Sabor o tome što se događa na Europskom vijeću, iako, sukladno Zakonu o funkcioniranju Vlade i Sabora, to nije dužan činiti. U sklopu priprema imali smo deset delegacija iz Hrvatske samo u Europskom parlamentu. Mislim da je priprema solidna i ne bojim se našeg predsjedanja.
Spomenuli ste mlade i školovanje kao važne stavke i u svom budućem resoru. Kako gledate na štrajk prosvjetara u Hrvatskoj i to što tjednima škole gotovo ne rade?
Štrajk je legitimno sredstvo i s obzirom na to da i sama dolazim iz te branše, jer sam 20 godina bila prosvjetna djelatnica, bilo bi nekorektno s moje strane bilo što reći protiv digniteta prosvjetnih djelatnika. Međutim, koliko sam uspjela pratiti, ono što je premijer u dogovoru sa sindikatima ponudio čini mi se korektnim. To je jedan proces oko koeficijenta koji se ne može riješiti preko noći, a nisu ga riješile druge vlade. Trebamo raditi na boljem BDP-u, rastu gospodarstva, i onda će svima plaće biti veće. Policajac, medicinska sestra i drugi moraju raditi i na Božić i Novu godinu, nema tada ni petka, ni sveca. Prosvjetnim djelatnicima, kako sam i sama svjedočila, ipak je tijekom godine bolje raspodijeljeno to vrijeme. Nemam ništa protiv, ali treba voditi računa i o drugima.
Rekli ste na početku da ste bez problema prošli na saslušanju. Ipak, u javnosti je i dalje ostalo pitanje porijekla vaše imovine. Jeste li to mogli riješiti drugačije, na transparentniji način?
S moje je strane bilo transparentno da ne može biti transparentnije, tu nema komparativa. Sve je bilo transparentno i u skladu s pravilima svih institucija u kojima sam radila. Grad Dubrovnik, Hrvatski sabor, Europski parlament i Europska komisija. Uvijek sam ispunila imovinsku karticu sukladno pravilima tih institucija i nikad nisam imala nikakvih problema. Čak i posljednju imovinsku karticu za Europsku komisiju ispunila sam tako da sam prijavila više podataka nego što se traži.
Povjerenstvo za sukob interesa u Hrvatskoj - koje mi nije nadležno, ali bez obzira na to - nikad me tijekom ove takozvane afere nije kontaktiralo. Da je mene gospođa Nataša Novaković upitala mogu li je osloboditi GDPR-a (obveze o zaštiti osobnih podataka građana) i objaviti, ja bih joj to dopustila. Međutim, mene nitko nije ništa pitao i smatram da je to više bila medijska halabuka koja je htjela stvoriti negativnu atmosferu, ne oko mene osobno, nego oko uspjeha našeg premijera koji je uspio dobiti dobru poziciju za Hrvatsku i oko destabilizacije naše političke opcije, odnosno HDZ-a. Imovinske kartice u Hrvatskoj trebale su se prvi put prijaviti 2003. godine. Ja sam postala gradonačelnica 2001. godine. Onda sam ispunila imovinsku karticu i 2005., 2007., 2009. te na kraju svog mandata 2011. godine. Dakle pet, šest puta ispunila sam imovinsku karticu koja je u Hrvatskom saboru. U njoj nema ništa što sada nije upisano u imovinsku karticu koju sam ispunila za Europsku komisiju koja čak ni to ne traži, nego traži više oko mogućeg sukoba interesa u smislu dionica. U Hrvatskoj postoji Porezna uprava, postoje institucije s kojima nisam imala nikakvih problema. I kada smo imali neki predmet, moja obitelj više nego ja, ishod je za nas bio pozitivan. Prema tome, nisam vidjela nikakav problem i nisam znala na koji bih način mogla biti vjerodostojnija nego što sam bila.
Da sam ja to obznanila na nekoj konferenciji za novinare, zašto bi netko vjerovao meni više nego institucijama hrvatske države, poput Porezne uprave, koje su dužne to raditi? Zato nisam osjećala nikakvu potrebu da se nekome moram pravdati pred lažnom viješću. Jer, kada netko kaže da imate pet milijuna eura, nakon čega smo se mi u obitelji osvrtali i pitali jesmo li to mi ili netko drugi, onda to nije ništa nego lažna vijest. Netko je ubacio to u eter, i to se onda širilo. Ne postoji takva imovina.
Problem je ili sreća što živim u Dubrovniku u kojemu je vrijednost porasla tako da nešto što je nekad vrijedilo 300 tisuća maraka danas vrijedi možda milijun. Nisam imala drugog načina institucionalno to obrazložiti, ali sam mirna i nikada se ne bih upustila u kandidaturu za ovu poziciju da sam imala i najmanji problem. Osim toga, zašto se u tri moje izborne kampanje za Europski parlament nikad nije postavljalo ovo pitanje, nego tek kad sam predložena za potpredsjednicu Europske komisije što je velik uspjeh predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
Kako vidite EU za pet godina kada vam se bude završavao mandat?
- Sada su drugi prioriteti nego prije pet godina. Ako se sjetimo Junckerovih deset prioriteta, pitanje migracija među njima nije zauzimalo važno mjesto, a danas je to jedan od ključnih izazova. Isto je s terorizmom i teško je pretpostaviti što će se dogoditi u pet godina. Međutim, za nas je najvažnije shvatiti problem klimatskih promjena, digitalizacije i jačanja uloge EU u svijetu. Vidim EU kao snažniju, da ostane zajednica suverenih država, ali s jačim vanjskopolitičkim utjecajem. Važno je da EU ima vodeću ulogu, kazala je Šuica u intervjuu za Jutarnji.
