Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) pokrenulo je i službene izvide oko plinske afere. Od HROTE-a su, kako nam je potvrđeno, zatražili cjelokupnu dokumentaciju koja je vezana uz donošenje Vladine Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, koja je donesena u rujnu prošle godine, a koja je definirala da Ina sav plin koji proizvede u Hrvatskoj mora prodati HEP-u po reguliranoj cijeni od 47 eura po megavatsatu.
Fokus DORH-ovih izvida je, kako doznajemo, na viškovima domaćeg plina koji su nastali nakon što se napunilo podzemno skladište plina Okoli, pa HEP, koji je bio u obvezi kupiti taj plin od Ine, odnosno Ina ga je morala prodavati isključivo HEP-u, nije imao gdje s njim i on se u okviru uravnoteženja tržišta energije prodavao na aukcijama u lipnju, piše Jutarnji list.
Na jednoj od tih aukcija, podsjećamo, plin koji se kupovao po 47 eura po megavat satu, prodavao se tek za jedan cent. Nije poznato tko je kupovao taj plin po jedan cent. N1 je objavio da je najveću količinu tog HEP-ovog plina kupio PPD, odnosno 63 posto, a iz te su kompanije priopćili da oni to ne mogu znati dok HROTE ne napravi obračun za mjesec lipanj i to do 15. srpnja. Naime, kupovina na aukcijama obavlja se pod šiframa pa se ne može znati tko od koga kupuje plin. Iz PPD-a su poručili kako je u lipnju aktivirano 54.958 megavat sati negativne energije uravnoteženja koja je prodana voditeljima bilančnih skupina na dnevnim aukcijama.
- Na tim istim aukcijama PPD je u lipnju kupio ukupno 3702 megavatsati negativne energije uravnoteženja. Napominjemo da smo već javno priopćili da je PPD od travnja do lipnja 2023. kupio ukupno 11 posto ponuđenih količina viškova plina na HROTE-ovim aukcijama energije uravnoteženja – poručili su iz te kompanije.
Rekli su i da nisu kupovali taj plin od jednog centa. U prošloj plinskoj godini, govore u PPD-u, na energiji uravnoteženja u Hrvatskoj su kupili 95.000 megavatsati plina, a prodali 28.000 megavatsati. Ukupno su u prošloj godini istrgovali 46 milijuna megavatsati plina. A u prvih šest mjeseci ove godine udio energije uravnoteženja u cjelokupnom prihodu PPD-a jest jedan posto.
- Mi nemamo manjak plina. U lipnju smo svaki dan izvezli minimalno 27.000 megavatsati svog viška LNG-ija.
Još uvijek nije jasno koliko točno HEP-ovog plina prodano, kome i po kojoj cijeni. Te podatke ima Plinacro, ali ih zbog poslovne tajne odbija dati, piše Jutarnji list.
Iz te su nam tvrtke jučer odgovorili kako oni od DORH-a nisu dobili još ništa, a isto su nam rekli i u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje je pripremilo prvu uredbu, ali i njene zadnje izmjene.
HROTE je pak jučer ujutro dobio dopis u kojem je zatražena sva dokumentacije vezana uz plinsku aferu koja trese državu, a zahtjev je datiran na datum 5. srpnja.
Iz HROTE-a su nam samo kratko rekli kako će svu zatraženu dokumentaciju i dostaviti DORH-u.
Računica pak kaže da HEP nije morao kupovati plin od Ine po reguliranoj cijeni, već na tržištu, odnosno da je Vlada ranije izmijenila uredbu, uštedjeli bi u mjesecu svibnju i lipnju čak 10,6 milijuna eura.
A sada se i Ina nalazi u problemima jer više taj proizvedeni plin ne prodaju HEP-u i ne znaju što će s njim. Već su jučer imali pozivni tender za prodaju 14.400 megavatsati viška plina. Dnevno su HEP-u prodavali 14.500 megavatsati, pa je jasno da su se sada pojavili veliki viškovi.
A kako je uopće došlo do prodaje HEP-ovih viškova plina. U HEP-u tvrde da su nakon što se do kraja napunilo skladište Okoli plin koji su kupovali od Ine jednostavno morali ostavljati u sustavu, a kako ne bi došlo do poremećaja, ti se viškovi moraju odmah prodati dalje. Plinacro prodaje taj plin na aukcijama i tko da bolju ponudu, njemu ide plin.
U transportnom sustavu uvijek mora biti optimalna količina plina, odnosno optimalan tlak, kako ne bi došlo do zastoja li fizičkog otkazivanja opreme. Naime, viškovi plina u plinskom transportnom sustavu uzrokovali bi zastoj plinskog transportnog sustava, moguće i fizičko otkazivanje dijelova opreme i transportnih plinovoda. Do problema može doći i u slučaju velikog manjka u sustavu, kada pada tlak zbog čega također može doći do otkazivanja sustava. Energija uravnoteženja se aktivira kad je u sustavu višak ili manjak plina.
Operator transportnog sustava (Plinacro) je postavio granice u kojima sustav zbog tlakova ne može normalno funkcionirati. Granice za aktivaciju su postavljene na 2800 megavatsati. Ako u sustavu ima viška više od 2800 megavatsati aktivirat će se negativna energija uravnoteženja (Plinacro prodaje višak). Ako ima manjka više od 2800 megavatsati aktivirat će se pozitivna energija uravnoteženja (Plinacro kupuje manjak). Višak u sustavu nastaje kad voditelj bilančne skupine (VBS) dobavi više plina nego što njegovi kupce troše, a manjak ako VBS ne dobavi dovoljne količine za svoje kupce.
Svi voditelji bilančnih skupina, njih 32, svakodnevno prate javno dostupnu aplikaciju Plinacroa na kojoj se svakodnevno može pratiti stanje plinskog sustava, odnosno hoće li postojati potreba za uravnoteženjem. Ta aplikacija pokazuje u realnom vremenu stanje plinskog sustava i svi korisnici imaju priliku korigirati svoje aktivnosti (ulaze/izlaze) kako bi uravnotežili sustav.
Ukoliko korisnici ne uspiju uravnotežiti sustav, Plinacro i HROTE tri puta dnevno raspisuju tender bilo za nabavku potrebnih količina, bilo za prodaju viška plina. Svi zainteresirani vide samo tehničke podatke stanja transportnog sustava ne znajući čiji je višak plina i tko ga prodaje te svoje ponude šalju pod šiframa. Ne zna se ni čija je koja ponuda za kupovinu jer se ponude predaju pod šiframa u zadnjem trenutku kako bi se postigla najbolje cijena. HROTE odabire najbolju ponudu.
Kada postoji višak u sustavu i kad Plinacro prodaje, gledaju se najskuplje ponude, a kad je manjak i kad Plinacro kupuje gledaju se najjeftinije ponude.
U lipnju je tako aktivirano ukupno 54.958 megavatsati negativne energije uravnoteženja koja je prodana VBS-ovima po prosječnoj cijeni od 13,53 eura, piše Jutarnji list.
