Mediji su ovih dana objavili kako Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pozivaju pacijente koji ne mogu telefonski dobiti svojeg obiteljskog liječnika da to prijave na posebnu e-adresu, piše Slobodna Dalmacija.
Narodnim jezikom, od pacijenata se traži da postanu "špijuni" u interesu što boljeg hrvatskog zdravstvenog sustava i da prijavljuju svoje liječnike do kojih ne mogu jednostavno doći.
– Nisam mogla vjerovati svojim očima kad sam to vidjela u medijima. No, potrebno je dodatno objasniti ovu "najnoviju" umotvorinu onih koji u Hrvatskoj odlučuju o zdravstvenom sustavu.
Ta je stranica otvorena već više od godinu dana, odnosno postoji od prosinca 2020. godine. Tada je otvorena jer je nakon ljeta te 2020. godine ministar zdravstva Vili Beroš počeo prozivati nas obiteljske liječnike i tada su uveli tu stranicu – rekla nam je dr. Vikica Krolo, obiteljska liječnica iz Splita, inače zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore i bivša predsjednica KoHOM-a.
Kontakti se održavaju
Prema riječima naše sugovornice, stranica za prijavljivanje nije požnjela veći uspjeh, što se vidi iz podataka prikupljenih u proteklih godinu i nešto dana.
– Prema izvještaju HZZO-a, u 2021. godini u Hrvatskoj je na toj stranici zaprimljeno 2966 prijava, a ako se zna da u Hrvatskoj ima 2200 obiteljskih liječnika, ispada da je po svakom liječniku bilo malo više od jedne prijave. Od toga je HZZO procijenio da ima 928 valjanih prijava, odnosno podnesenih s razlogom, dakle jedna trećina podnesenih. Tada su kontrolori HZZO-a krenuli u kontrolu tih prijava i proveli su nadzor po ukupno 29 prijava, odnosno 0,97 posto ukupnog broja prijava ili 3,1 posto od 928 valjanih prijava – objašnjava dr. Krolo.
U svojem godišnjem izvještaju HZZO je iznio i podatke o radu obiteljskih liječnika.
– Iznijeli su da se smanjio broj fizičkih pregleda, a da se za više od 100 posto povećao broj kontakata s pacijentima e-mailovima, preko WhatsAppa, telefona, mobitela... U 2020. godini obiteljski su liječnici imali 42 milijuna kontakata.
U obiteljskoj medicini liječnici su radili puno više, a po uputama iz Ministarstva zdravstva i HZJZ-a sveli smo fizičke kontakte s pacijentima na najmanju moguću mjeru. Pacijenti nisu izgubili kontakt s liječnicima i mi smo im dostupni u svakom trenutku, jer sam ja kao liječnica pomogla svojem pacijentu i preko telefona ili e-maila. Zaista bi bilo kontraproduktivno da nam u ordinacije dolaze zaraženi ljudi i da dalje šire koronavirus – kaže naša sugovornica.
Bilo fizički ili preko "žice", obiteljski liječnik daje svoje vrijeme svojem pacijentu.
Nedostupni liječnici
– Liječnik obiteljske medicine nije dostupan jedino kad je dežuran u COVID ambulanti ili kad na njega dođe red za cijepljenje pacijenata na punktu predviđenom za to. Tada smo tamo, a budući da nismo klonirani, ne možemo u isto vrijeme biti u svojoj ambulanti pa nas tada pacijent ne može ni dobiti. I sada se to pokušava prikazati na jedan vrlo negativan način za sve liječnike obiteljske medicine – kaže dr. Krolo.
U Hrvatskoj se dnevno koronavirusom zarazi od 10 do 15 tisuća ljudi.
– I vjerujte, svih tih 15 tisuća ljudi kontaktira liječnike obiteljske medicine. Mi im pišemo uputnice za testiranje, otvaramo im i zatvaramo bolovanja, izdajemo lijekove, slušamo njihovu muku preko telefona ili mobitela, nastojimo im pomoći i utješiti ih, i uz to još uvijek imamo svaki dan u ordinacijama do 50-ak ljudi – kaže naša sugovornica.
Zašto su obiteljski liječnici stalno na tapetu?
– Iskreno, ne znam. Jako sam razočarana ministrom Berošem, koji mora komunicirati sa svojom bazom, biti nam od pomoći i biti čovjek koji će riješiti naše probleme, a ne biti netko tko će nas stalno prozivati i "tjerati" ljude da nas prijavljuju. Pa u Hrvatskoj tko zna otkad nije osnovan ni jedan novi tim obiteljske medicine. Nova mreža nije otvorena, nas liječnika obiteljske medicine ima sve manje, a posla sve više. Sada nas, kako sam rekla, ima 2200, a bilo nas je 2400 – govori dr. Krolo.
Topla ljudska riječ
U zemlji u kojoj prema posljednjem popisu stanovništva ima oko 3,8 milijuna ljudi, 400 tisuća manje u odnosu na prije 10 godina, bilo bi logično da liječnici imaju manje posla.
– A, ne, ne. Mladi su se odselili u inozemstvo, a ostala je starija populacija, koja zasigurno ima veću potrebu za liječnikom nego mladi ljudi. A ljudima ponekad treba samo razgovor, topla ljudska riječ, utjeha. I za to služimo mi liječnici obiteljske medicine.
No, nas se proziva i napada iz svih oružja. Poziva se na linč liječnika obiteljske medicine, a ja pitam ministra Beroša što je on učinio da bi nama olakšao posao i pomogao nam u njemu. Umjesto da nam javno prizna koliko radimo i koliko smo pomogli u ovoj pandemiji, on nas stalno proziva – zaključuje dr. Vikica Krolo.