Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba, nedavno je na novinskoj konferenciji izjavio da će poskupljenja energenata biti veliki udar na jedinice lokalne samouprave i naveo primjer Vodoopskrbe i odvodnje koja sada plaća 50 milijuna kuna godišnje za upumpavanje vode u sustav, a nakon poskupljenja će taj iznos biti 150 milijuna kuna. O tome kako će gradovi podnijeti poskupljenje razgovarali su u Čajanci, održanoj u Laubi, kući za ljude i umjetnost, s Lukom Korlaetom, zamjenikom gradonačelnika Zagreba, Dariom Hrebakom, gradonačelnikom Bjelovara, i Velimirom Šegonom, zamjenikom ravnatelja Regionalne energetske agencije za sjeverozapadnu Hrvatsku.
Mnogi zagrebački poduzetnici govore da su im računi četiri do pet puta veći. Gradonačelnik je rekao da će biti potrebno uspostaviti neki link s Vladom kako bi ona pomogla u toj situaciji. Što će Vlada poduzeti, a što će Zagreb predložiti u tom smislu?
Korlaet: Vlada je imala sjednicu o toj temi i neke su mjere već najavljene, na drugima će se raditi u nadolazećim tjednima. Naravno da je to vezana situacija - Vlada, centralna vlast, i jedinice lokalne samouprave. Jako puno ovisimo o njihovim odlukama. Mogu reći da će zbog skoka cijena energenata na razini grada ovo biti jako zahtjevna jesen. Upravo smo potpisali novi dvogodišnji okvirni sporazum za nabavu plina, cijene su dvostruko veće nego što su bile. U tijeku je javni natječaj za nabavu struje i tu su neke procjene da će cijene biti četiri puta veće. Spomenuli ste trošak za upumpavanje vode, a taj će trošak ići na račun Vodoopskrbe i odvodnje. Najveći potrošač je ZET…
Hoćemo se vratiti na konje?
Korlaet: Da, mogli bi se šaliti na tu temu. Tu su bolnice veliki potrošači, domovi za starije i nemoćne. Sportski objekti u portfelju Grada Zagreba, a to su dvorane, bazeni, Jarun, skijalište na Sljemenu i druga sportska infrastruktura, samo na struju troše godišnje 19 milijuna kuna. Ogromne cifre s kojima sigurno neće Gradu biti lako. Zagreb ima petstotinjak svojih zgrada u portfelju i mora se prvenstveno brinuti o njima, o racionalizaciji potrošnje. To radi na nekoliko načina, reguliranjem grijanja i hlađenja, ugradnjom solarnih elektrana na krovove, dakle smanjenjem potrošnje struje iz distribucije, energetskom obnovom. Već je 77 zgrada obnovljeno, a još 56 će biti obnovljeno. Radimo na srednjoročnom i dugoročnom planu, a želimo biti i savjetodavci građanima. Što se tiče građana, dvije su mjere u pripremi, na jednoj radi REGEA, a to su smjernice za ponašanje u energetskoj krizi i to bi trebalo biti ubrzo gotovo. Isto tako, sa sljedećom proračunskom godinom Grad će donijeti nešto što se zove Strategija za sprečavanje energetskog siromaštva. Tu targetiramo specifično socijalno ugrožene građane.
Kada će to biti?
Korlaet: Od 1. siječnja 2023., tada kreće paket mjera za borbu protiv energetskog siromaštva.
Gospodine Šegon, Zagreb odnedavno ima zanimljivu aplikaciju vezanu uz energiju, kojom se prati obnova zgrada javne namjene, te energetski atlas. Bit će i treća aplikacija. O čemu je riječ?
Šegon: REGEA je od 2008. godine u pogonu, osnivači su nam Grad Zagreb i Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija. Prije mjesec dana puštena je aplikacija koja pokazuje izračun potencijala sunčanih krovova. Svaki građanin Zagreba može kliknuti na svoju adresu, dobije osnovne podatke o krovištu iz 3D modela grada Zagreba. Unutra su podaci o orijentaciji krova, o nagibu krova, čak i o zasjenjenju od drugih objekata. Iz toga se izračunava proizvodnost sunčane elektrane, pri čemu građanin upisuje osnovne podatke o potrošnji s računa, za jedan ili 12 mjeseci, kako izabere, i iz toga mu se računa snaga elektrane, investicija, proizvodnost, mjesečna krivulja proizvodnje i potrošnje.
Znači li to da mogu za svoju zgradu izračunati koliko bismo proizvodili struje?
Šegon: Apsolutno.
A što će Bjelovar, gospodine Hrebak?
Hrebak: Već sam sazvao sastanak svih ravnatelja, svih direktora javnih ustanova. Ne znam koliko vam je poznato, ali četiri puta veća cijena je bila prekjučer. Mi smo već dobili ponudu cijene plina koja je veća osam puta! Za osnovnu školu je cijena plina osam puta veća nego prošle godine. Raspisali smo natječaj za javnu nabavu, javila se jedna jedina tvrtka, Međimurjeplin, s osam puta većom cijenom. Nema šanse da dobijemo jeftiniju ponudu. Nemamo izbora, morat ćemo to potpisati. Ne vidim što će se promijeniti ako još jednom poništimo natječaj za javnu nabavu. Vjerujem da kolega zna, u većini slučajeva javi se samo jedna tvrtka - HEP. Nemamo više puno vremena.
Cijeli tekst možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa.
