"Supercjepivo", "pan-koronavirusno cjepivo", "čudotvorno oružje"… Sve to bi trebalo biti cjepivo protiv korona virusa SpNF, koje trenutno testira američki vojni istraživački institut – javlja DW, a prenosi Slobodna Dalmacija.
To spike-feritin-nanočestica-cjepivo (Spike-Ferritin-Nanoparticle), skraćeno SpFN, namijenjeno je zaštiti od zaraza s velikim brojem sojeva koronavirusa, a time i sprečavanju budućih pandemija. Redovno obnavljanje cijepljenja postalo bi nepotrebno, čak i u slučaju da se pojave nove varijante.
Kako funkcionira "supercjepivo"?
SpFN je proteinsko cjepivo, a princip djelovanja je sličan kao kod Novavaxovog cjepiva, koji je krajem prosinca odobrila Europska agencija za lijekove (EMA), a kako je najavljeno, do kraja veljače bi trebalo stići i u Hrvatsku.
SpFN se bazira na feritinu, proteinskoj molekuli koja može pohraniti željezo. Ta molekula se sama pretvara u "loptu" s 24 polja, slično kao nogometna lopta. Tako na svako od tih polja može biti postavljen markantni spike-protein s različitom varijantom koronavirusa. To cjepivo čini promjenljivim i pogodnim za modifikacije.
Tu šiljastu strukturu takozvanih spike-proteina koriste i cjepiva koja su već odobrena. Šiljci su poput otvarača vrata koji se spajaju s receptorom ACE-2, omogućavajući koronavirusima prodiranje u ljudske stanice.
Primanjem tog cjepiva proizvode se antitijela koja se za spike-protein vezuju tako da spajanje na receptor više ne funkcionira i virus više ne može zaraziti stanice. Istovremeno, cijepljenjem se aktiviraju T-stanice, koje u slučaju zaraze prepoznaju i ubijaju zaražene stanice i tako sprečavaju razmnožavanje virusa. Pored toga, a za razliku od iRNK cjepiva, SpFN se ne mora skladištiti na jako niskim temperaturama, što ga čini puno jednostavnijim za distribuciju. To inače vrijedi i za Novovaxovo proteinsko cjepivo.
Uspješan eksperiment na majmunima
Cjepivo SpFN razvijeno je na američkom vojnom institutu Walter Reed Armi Institute of Research (WRAIR). Najprije je testirano na rezus-majmunima.
Cjepivo je pokrenulo jaka neutralizirajuća antitijela protiv prvobitnog koronavirusa, kao i protiv još četiri njegovih sojeva: alfa, beta, gama i delta. Bila je efikasna čak i protiv virusa SARS-1, iako se taj tip virusa znatno razlikuje od SARS-CoV-2, navode istraživači instituta WRAIR u časopisu "Science Translational Medicine".
Kako navode iz WRAIR-a, nakon uspješnog testiranja na majmunima počela je i prva faza testiranja na ljudima, koja bi trebala pokazati je li cjepivo jednako učinkovito i kod ljudi i dobro podnošljivo.
Prema riječima medicinskog savjetnika Bijele kuće Anthonyja Faucija, razvoj univerzalnog cjepiva protiv koronavirusa dugoročno bi mogao pomoći u sprečavanju novih pandemija. "Mnogo se ulaže, ne samo u poboljšanje cjepiva koja imamo protiv SARS-CoV-2, već i za razvoj sljedeće generacije cjepiva, naročito univerzalnih cjepiva protiv koronavirusa", rekao je Fauci u američkom Kongresu.
Nije slučajno što američka vojska želi razviti efikasno "čudotvorno oružje" protiv koronavirusa. Posljednja desetljeća su pokazala da se i u budućnosti mogu očekivati pojave agresivnih koronavirusa.
Sumnje u "čudotvorno oružje"
Tek će se vidjeti je li cjepivo koje je razvila američka vojska zaista "čudotvorno oružje" koje bi trebalo donijeti zaokret u pandemiji i spriječiti nove.
"Ne bih to nazvao super-cjepivom", kaže za DW imunolog Carsten Watzl, glavni tajnik Njemačkog imunološkog društva (DGfI). "Kao prvo, to cjepivo tek treba proći kliničke studije u kojima bi se trebali potvrditi podaci iz eksperimenata sa životinjama. Drugo, i iRNK-cjepiva mogu se prilagoditi tako da formiraju različite varijante spike-proteina, čime bi se osigurao širok imunitet."
I Andreas Radbruch, imunolog i direktor Njemačkog centra za istraživanje reumatizma u Berlinu, također ne misli da je SpNF "čudotvorno oružje". "Treba vidjeti štiti li to cjepivo zaista od svih zamislivih varijanti SARS-CoV-2", kaže Radbach za portal T-online.
Dakle, ne bismo se trebali nadati "čudotvornom oružju", jer već imamo cjepiva koja drže pod kontrolom SARS-CoV-2. Ona značajno smanjuju broj teško oboljelih i, zahvaljujući novoj iRNK-tehnologiji, u slučaju budućih koronavirusa mogu se brzo modificirati.