Označavanje neke hrane kao potencijalno "ovisne" moglo bi pomoći ljudima da promijene svoju prehranu, rekli su znanstvenici, budući da procjene pokazuju da bi se svaka sedma odrasla osoba i svako osmo dijete moglo ‘navući‘ na industrijski visoko prerađenu hranu (UPF).
Istraživači su rekli da bi način na koji neki ljudi konzumiraju hranu bogatu mastima i ugljikohidratima mogao "ispuniti kriterije za dijagnozu poremećaja ovisnosti".
Ponašanja koja zadovoljavaju taj kriterij su, između ostalih, intenzivna žudnja, simptom odvikavanja, manja kontrola nad unosom i nastavak upotrebe unatoč posljedicama poput pretilosti, poremećaja prejedanja, lošijeg fizičkog i mentalnog zdravlja te niže kvalitete života, navode istraživači.
Tim međunarodnih istraživača ukazuje na meta-analizu 281 studije iz 36 različitih zemalja
Ona pokazuje da se "ovisnost o ultraprerađenoj hrani" javlja kod 14 posto odraslih i 12 posto djece.
Znanstvenici kažu da bi, označivanje neke hrane visokim udjelom ugljikohidrata i masti kao "ovisničke", potencijalno moglo poboljšati zdravlje kroz promjene društvenih i kliničkih politika.
- Postoji konvergentna i dosljedna potpora valjanosti i kliničkoj važnosti ovisnosti o hrani. Priznavanjem da određene vrste prerađene hrane imaju svojstva tvari koje stvaraju ovisnost, mogli bismo pomoći u poboljšanju globalnog zdravlja - rekla je Ashley Gearhardt, autorica članka i profesorica psihologije na Sveučilištu Michigan u SAD-u.
.To bi također potaknulo više istraživanja u tim područjima, napominju autori.
Autori rada, koji je objavio The BMJ, dali su primjer porcije lososa i čokoladice – losos ima omjer ugljikohidrata i masti otprilike 0 prema 1. Nasuprot tome, čokoladica ima omjer ugljikohidrata i masti 1 prema 1, što čini se povećava potencijal ovisnosti o hrani.
- Mnogo ultra-prerađene hrane ima više razine oba. Ta kombinacija ima drugačiji učinak na mozak - dodala je prof. DiFeliceantonio.
Istraživači iz SAD-a, Brazila i Španjolske ističu da “rafinirani ugljikohidrati ili masti izazivaju slične razine izvanstaničnog dopamina u moždanom striatumu kao one koje se vide kod supstanci koje izazivaju ovisnost poput nikotina i alkohola".
- Na temelju tih bihevioralnih i bioloških paralela, hrana koja sadrži visoku razinu rafiniranih ugljikohidrata ili dodanih masti jak je kandidat za tvar koja izaziva ovisnost. Prehrambeni aditivi također mogu pridonijeti "ovisnosti o UPF-ovima - rekli su.
Iako aditivi, koji se dodaju hrani zbog okusa i kako bi "poboljšali osjećaj u ustima", sami po sebi vjerojatno neće izazvati ovisnost, mogli bi "postati snažni pojačivači učinaka kalorija u crijevima", napisali su.
No, znanstvenici naglašavaju da nema sva hrana potencijal stvaranja ovisnosti.
- Iako je potrebno dodatno pažljivo istraživanje kako bi se utvrdio točan mehanizam kojim ova hrana izaziva reakcije ovisnosti, UPF-ovi s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i masti jasno se vide u obrascima ovisnosti i dovode do štetnih zdravstvenih ishoda - zaključuju istraživači.