Nema onog tko se za vrijeme božićnih blagdana ne zapita kako pronaći najbolji način da uživamo u blagdanskim delicijama, na onaj pravi starinski način, a da pri tome ne nakupimo 3 do 5 kg viška u jako kratkom vremenu. Blagdani su oduvijek bili vrijeme odmora i jedenja i neupitni su sastavni dio tradicije gotovo svake kulture. Možemo se i zapitati kako u neka ne baš tako davna vremena ljudi nisu imali probleme o kojima danas pričamo gotovo na svakom uglu - višak kilograma, piše Živim.
Osnova modernog društva je točka u kojoj trebamo tražiti odgovore. Moderno društvo sjedi. Moderno društvo vozi automobile i koristi javni prijevoz. Moderno društvo čak više ni ne vrti pedale nego to radi elektromotor. Moderno društvo je statično i izgubilo je veliki energetski izdatak. Moderno društvo koristi standardizirane namirnice uvijek istog okusa, mirisa i konzistencije. Moderno društvo naručuje. Ali, zanimljivo, moderno društvo poštuje tradiciju kada je u pitanju jedenje u nizovima i kušanjima ama baš svega što se ispred njih stavi u vrijeme blagdanskih dana izgovarajući onu svima poznati rečenicu „Pa Božić je, možemo se opustiti malo!“
Nitko nije imun na fritule i francusku salatu
Naravno da se za blagdane možemo opustiti. Ono što zaboravljamo je da je preduvjet opuštanju - neopuštanje. Kako bismo se opustili prethodno se moramo umoriti. Kuhati, razmišljati što ćemo kupiti, planirati prehranu, razmišljati o energetski rijetkim i nutritivno bogatim jelima, organizirati se što češće i što više budući da nema fizičkog rada koji je prirodna zaštita od bolesti i debljanja. Kako bismo se opustili prethodno moramo ići na posao pješke ili biciklom, planirati i odrađivati dnevna vježbanja, skuhati 30 juha mjesečno, pojesti najmanje 30 komada voća mjesečno, zaobići hrpu čokolade i sve fast foodove koji nam se nađu na putu, ignorirati pekare i tražiti u kojoj trgovini možemo kupiti orašaste plodove na kilograme po što povoljnijoj cijeni. To i još mnogo toga je preduvjet da bi se desetak dana „opustili“. Naravno, o tome nitko ne razmišlja. Iz tradicije smo izbacili stil života koji nas je toliko dugo održao na planeti, a ostavili upravo onaj dio koji će nas naposljetku koštati zdravlja i u konačnici života.
Nitko od nas nije imun na fritule, orahnjače i mahovnjače, raviole, torte, pečenje, sarme, pašticade, domaće suhomesnate delicije taman pristigle na red. Objektivno i najpoštenije rečeno, nitko neće pojesti fritulu dvije ili samo malo francuske salate. Teško da ćemo zastati na jednoj rakijici ili jednoj čaši vina. Svi ćemo, više ili manje pretjerati. Bilo to ok ili ne, zaslužili ili ne, ipak ćemo to svi naposljetku učiniti. Blagdani nipošto nisu vrijeme za terapiju pa tako ni za dijetoterapiju. Neka blagdani ostanu blagdani, ali razmišljajući unaprijed ipak nešto moramo poduzeti. Postoji nekoliko mogućnosti kako riješiti taj problem. Dvije su najizglednije vrlo učinkovite. Više se potruditi odmah po završetku blagdana ili stvarati neke nove tradicije. Osobno sam sklona objema, najbolje kombinirati, a intenzitet primjene jedne ili druge može svatko prilagoditi svojim mogućnostima.
Što je to nova tradicija i kako te dvije riječi uopće mogu stajati zajedno?
Sve delicije blagdanskog stola kao i način blagovanja naslijedili smo od svojih baka i djedova, a oni pak od svojih, i to je ono što stvarno volimo i čemu se veselimo. Prave se slasni masni kolači s puno šećera, maslaca, jaja. Kreme su bogate i energetski izdašne. Hrana koja se tradicijski servira za blagdane s nutricionističkog aspekta iznimno je energetski gusta i nutritivno prazna. To je činjenica. To je tradicija , a tradicija se ne mijenja. Pa zašto ne bismo malo promijenili navike i ponudili nešto novo? Zašto ne bismo uz klasične kolače pripremili i nešto drugačije? Dodali kolač s više nutritivno vrijednih sastojaka?
Obogaćivanjem trpeze s novim jelima i slasticama pružamo šansu djeci da prošire već utaborene navike i da sami izaberu svoju tradiciju. Moderna jela i kolači, ono što volimo zvati „zdravim“ nikome ne mogu napraviti štetu. Možda se neće tako slatko pojesti i nestati sa stola dok si okrenuo glavu, ali će izazvati znatiželju i želju za kušanjem, a time i pružiti šansu da se prepoznaju kao zanimljiva i ukusna. Uvođenje modernije i nutricionistički prikladnije kuhinje ne znači da ćemo tradicionalnim jelima dati nogu niti da ćemo im zalupiti vrata pred nosom. Nipošto ne. Orahnjača treba ostati baš onakva kakva je, ali može dobiti novu prijateljicu, vremensku suputnicu koja će jednom našoj djeci i unucima, možda praunucima postati tradicija koja je eto danas baš tako nova.
BOŽIĆNI KOLAČI:
Zdravi čupavci
Sastojci:
Biskvit:
brašno pirovo 240 g
kukuruzno brašno 120 g
bademi mljeveni 100 g
1 žličica sode bikarbone
1 žlica octa ili limunova soka
pola žličice soli
100 g hladno prešanog suncokretovog ulja (ili maslinovo)
160 g agavinog sirupa (ili med)
620 ml sojinog mlijeka
1 šalica vode
Preljev:
100 g kakao praha
2 žlice gustina
100 g agavinog sirupa
0,5 l sojinog mlijeka
1 šalica vode
naranča 1 kom (korica i sok)
kokosove mrvice
Priprema:
Biskvit: Pomiješati odvojeno suhe i tekuće sastojke. Tekuće sastojke umiješati u suhe. Smjesu rasporediti na papir za pečenje i peći na 180 stupnjeva oko 20 min (ako je deblji biskvit onda dulje).
Preljev: Pomiješati kakao, gustin i agavin sirup. Dodati postepeno mlijeko i vodu i kuhati dok se ne zgusne. Na kraju dodati sok i koricu naranče. Biskvit narezati na kocke i umakati u preljev pa kokosove mrvice.
Linzeri
Sastojci:
Tijesto:
300 g pirovog brašna
50 g mljevenih badema
70 g meda
korica limuna
170 g omekšalog maslaca
3 žlice bademovog mlijeka
Premaz:
100 g džema po izboru
malo šećera u prahu za posipanje
Priprema:
Pomiješati sve sastojke za tijesto u jednoj posudi
Rukama razmrviti tijesto, a potom ga mijesiti dok ne bude glatko
Zamotati tijesto u prozirnu foliju i ostaviti ga u hladnjaku na sat vremena
Tijesto razvaljati pa izrezivati krugove (ili neke druge oblike) uz pomoć kalupa (ili čaše), potom unutar svakog drugog kruga izrezati i zvjezdicu ili kružić
Peći kekse na 180 stupnjeva otprilike 12-15 minuta
Pustiti kekse da se ohlade, onda jednu polovicu namazati džemom i poklopiti. Na kraju posuti kekse šećerom u prahu
Keksi od badema i kokosa
Sastojci:
mljeveni bademi 80 g
kokos mrvice 80 g
kokos šećer 60 g
integralno pšenično brašno 60 g
maslac obični 60 g
1 jaje
Priprema:
Zagrijati pećnicu na 200 stupnjeva
Kalup za pečenje obložiti papir za pečenje
Sve sastojke izmiješati dok se ne dobije jednolična i čvrsta smjesa
Napraviti kuglice veličine oraha i oblikovati ih po želji
Peći 10-12 minuta
Ohladiti prije konzumacije
Kolač sa sirom
Sastojci:
Tijesto:
4 žumanjka
2 žlice dukatosa
300 g pirovog brašna
1 prašak za pecivo
85 g maslaca (omekšalog)
80 g kokosovog šećera
Nadjev:
4 bjelanjka
4 žlice kokosovog šećera
500 g posnog sira (Lidl ili Konzum)
korica limuna
2 žlice pirovog brašna
Priprema:
Tijesto: Povezati sve suhe sastojke, zatim dodati tekuće i oblikovati smjesu. Smjesa mora biti kompaktna. Staviti u hladnjak na 20 - 30 minuta.
Nadjev: Smiksati bjelanjke da se dobije snijeg. Dodati šećer, lagano i postepeno, limunovu koricu, sir i brašno. Sve lagano povezati u kompaktnu smjesu.
Slaganje: Tijesto podijeliti na dva jednaka dijela i razvaljati svaki, na veličinu posude u kojoj ćete peći kolač. Prvi dio tijesta staviti na dno. Premazati nadjevom i staviti drugi dio. Staviti peći na 180 stupnjeva 30 minuta. Kada je gotovo, posuti s malo šećera u prahu.