StoryEditorOCM
Dalmacijamnogima nije 'sjelo'

Idejno rješenje izgleda nove crkve u Žrnovnici izazvalo salvu kritika, poznati splitski arhitekt poručuje: Ovo su javne građevine, to je nedopustivo!

4. lipnja 2018. - 20:32
Jedno od idejnih rješenja budućeg izgleda nove crkve na zapadnom rubu Žrnovnice

Stare crkve su ljepše. Ima tako lipih crkava, a ovo izgleda bože sačuvaj. Pari industrijski pogon za proizvodnju ko zna čega... A što je s grobljem? A nova pošta?

To je tek djelić mahom negativnih komentara na jedno od idejnih rješenja buduće nove žrnovačke crkve. Novi sakralni objekt u Žrnovnici, jednom od splitskih mjesnih odbora u kojem raste broj stanovnika, trebao bi se graditi na području Korešnice, odmah pokraj zgrade osnovne škole, po mnogima jedne od najljepših osmoljetki, koju je 1990. projektirao akademik Dinko Kovačić.

Nakon objave članka garniranog simulacijom budućeg izgleda nove crkve u Žrnovnici, nije manjkalo ni ideološkog prepucavanja na temu "treba – ne treba crkva".

Žrnovnica dobiva novi vatrogasni dom i još jednu crkvu: pogledajte neobičnu arhitektonsku ideju za novu sakralnu građevinu

Međutim, nećemo dalje raspirivati ovaj požar, ionako se još čeka i novi vatrogasni dom u ovom splitskom mjesnom odboru, koji je lani poharao stravičan požar. To više što razloga za izgradnju nove crkve i pastoralnog centra ne manjka, budući da je žrnovačka barokna crkva očito premala za potrebe tamošnjih župljana.

Međutim, o proceduri i izgledu dalo bi se, i trebalo bi se, diskutirati kako se ne bi ponavljali slučajevi poput megalomanskog samostana koji je devastirao trg ispred Robne kuće Dobri ili crkve na Ravnim njivama, smještene tik do trgovačkog centra, zbog čega je dobila i pogrdni nadimak Gospe od Kauflanda...

I Dragan Žuvela, predsjednik Društva arhitekata Split, smatra kako je sakralna arhitektura u Splitu i Dalmaciji već neko vrijeme predmet mnogih prijepora i reakcija, i to, po njegovu sudu, opravdano. Nije se upuštao u kritiziranje konkretnog idejnog rješenja, ali nam je dao općenitu dijagnozu, čiji bi sažetak bio da se nekad davno u Splitu i Dalmaciji s puno više pažnje planirao i promišljao izgled sakralnih objekata negoli je to, nažalost, slučaj u novije doba.

– Još od razdoblja kreiranja takozvanog "duhovnog prstena", objekti sakralne arhitekture u Splitu nikad nisu postavili adekvatan standard – ni u urbanističkom ni u estetsko-funkcionalnom smislu. To vrijedi i za mnoge lokacije diljem Dalmacije. S obzirom da je riječ o regiji koja je u povijesnom kontekstu svoju urbanost gradila oko sakralne arhitekture, to je nedopustivo – smatra Žuvela.

Po njegovu mišljenju, i dijagnoza i rješenje su relativno jasni: prema crkvama se treba odnositi kao prema onome što one i jesu – kao prema javnim građevinama i vrlo jakim urbanističkim orijentirima. Uostalom, i samo društvo ih tako percipira te prepoznaje kao važne građevine za prostor.

– Ako je nešto javna i prostorno važna građevina, ona zaslužuje i drukčiji tretman, što u arhitektonskom smislu ide samo u jednom smjeru – prema arhitektonskom natječaju. Naravno, ništa u životu ne daje jamstvo da će se u apsolutnom smislu dobiti najkvalitetnije rješenje, ali se radi o alatu, civilizacijskom standardu koji ostavlja najviše šansi za to – smatra Žuvela.

Pojašnjava kako, primjerice, izrada programa za natječaj pokazuje da se o nekoj lokaciji razmišljalo i analiziralo je, a činjenica da radove u natječaju ocjenjuje stručni žiri pokazuje da postoje relevantni stručni filtri koji mogu prepoznati najbolji rad za zadanu lokaciju.

'Treba nam strukovni standard u sakralnoj arhitekturi'
Krajnje je vrijeme za postavljanje strukovnog standarda u sakralnoj arhitekturi, smatra predsjednik DAS-a Dragan Žuvela.

– Na tome treba inzistirati jer se notornost kreirana neadekvatno oblikovanim i loše urbanistički pozicioniranim objektima crkava ne briše vremenom, nego se nastali animozitet samo pojačava, kao što i kod kvalitetne sakralne arhitekture njezina vrijednost i markantnost postaje bezvremenski podsjetnik arhitektonske izvrsnosti – zaključuje naš sugovornik.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. prosinac 2024 21:10