Svi smo manje više svjesni važnosti fizičkog zdravlja. Znamo koju hranu treba izbjegavati, kakav život treba živjeti i koliko čaša vode dnevno trebamo popiti kako bismo bili optimalno hidratizirani. Mentalno zdravlje, koje je jednako važno kao fizičko, često znamo podcijeniti. Pa tako ne poštujemo svoje ni tuđe granice, kupimo stvari u sebi, nastavljamo investirati u odnose od kojih nema kruha – ili smo toliko samokritični da to slobodno možemo nazvati self bulingom.
Rijetko kad aktivno radimo na tome da očuvamo svoje mentalno zdravlje. Popričali smo s Ninom Kolanović, Geštalt psihoterapeuticom, te istinskom ljubiteljicom psihoterapije o ovoj još uvijek škakljivoj temi i činjenici kako psihoterapija istinski mijenja život iz korijena.
Je li odlazak psihologu ili psihijatru u Hrvatskoj još uvijek tabu tema?
Moram reći da je ta tema u Hrvatskoj sve manje tabu iako još uvijek postoji zadrška, nepovjerenje i strah. Nažalost, mišljenja sam da bi se institucije, kao što su škole i druge obrazovne ustanove, kao i zdravstvene ustanove, trebale malo više pozabaviti sa širenjem i promocijom mentalnog zdravlja i transparentnim odnosom prema istom kroz razne programe.
Emocionalna pismenost je danas nešto skoro nezamjenjivo i jako važno zbog brzog načina na koji živimo. Situacija s koronom donijela je veliku vidljivost problema mentalnog zdravlja u našoj zemlji. Srećom, prošlu godinu napokon je započela s radom i Komora Psihoterapeuta Hrvatske koja će donijeti strukturu, te se nadam da će svojim radom dati na značenju važnost otvaranja radnih mjesta za psihoterapeute u sustavu.
Što je zapravo psihoterapija?
Psihoterapija je vrsta tretmana koji pomaže u nošenju i rješavanju problema emocionalne prirode, gdje educirana osoba kroz profesionalni terapijski odnos koristi stručne postupke u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihičkih simptoma, u svrhu promjene poremećenih shema ponašanja, te poticanja većeg razvoja zdravih kapaciteta kod djeteta, adolescenta i odrasle osobe.
Psihoterapija pojačava svjesnost osobe. Osoba upoznaje načine na koje se sve kreativno adaptirala te potiče razvoj novih kreativnih adaptacija koje su joj trenutno potrebne u životu da bi se lakše nosila s krizama, stresom i životnim neprilikama
Kako prepoznati da je pravo vrijeme za potražiti pomoć?
Mi psihoterapeuti bi rekli da je uvijek pravo vrijeme jer se uvijek ima na nečemu raditi, ali ono što je realnost jeste da se ljudi javljaju uglavnom kada im je već dosta teško, kada su simptomi emocionalnih poteškoća uzeli maha.
Pa čak i tada kada se jave, mogu reći da nije kasno jer mi kao struka vjerujemo da svaki čovjek ima u sebi zdrav kapacitet za nositi se i pobijediti svoje poteškoće. Najvažnije je kada osjetimo da nam je teško nositi se sa svojim mislima, strahovima, sniženim raspoloženjem, panikom koje možda traje već neko vrijeme. To može biti dobar znak za javiti se na psihoterapiju.
Što je točno Geštalt psihoterapija?
Gestalt je humanistička terapija, koja vjeruje da su ljudi rođeni s resursima i sposobnostima da budu u zadovoljavajućem kontaktu s drugim ljudima, i vode kreativan život, život koji ih zadovoljava. Međutim, često tijekom djetinjstva i nekada kasnije nešto prekine ovaj proces i osoba bude zaglavljena u fiksiranim obrascima i uvjerenjima o sebi koja im staju na put. Gestalt pomaže da istraže i otkriju kako su ovi obrasci još uvijek aktivni i utječu na sadašnji život osobe.
S kojim problemima dolaze mladi u dvadesetim, a s kojim u tridesetim godinama? Koji su najčešći problemi današnjice?
Problemi s kojima se susrećem u svojoj praksi su najčešće oni vezani za zastoje uzrokovane fiksiranim obrascima ponašanja, traumama ili emocionalnim poremećajima. Nema velike razlike između mladih u dvadesetima i tridesetima danas.
Došlo je do promjena u ekonomsko- sociološkim i kulturološkim faktorima koji su znatno utjecali na mlade, tako da su današnje tridesete nekadašnje dvadesete za moju generaciju. Bez obzira na ekonomsko-sociološke i kulturološke faktore svi smo mi i dalje biološka bića pa se i dalje u dvadesetima, pogotovo u kasnim dvadesetima, mladi javljaju isključivo zbog problema u polju partnerstva, osnivanja obitelji ili posla.. Rane dvadesete rezervirane za javljanje emocionalnih poremećaja, kasne separacije, probleme oko fakulteta i traženja posla i mjesta u društvu.
Za tridesete mogu reći da su to godine gdje se mladi pronalaze, preispitujući pripremaju za četrdesete. Javljaju se problemi vezani za podizanje obitelji, odgoj djece, problemi u partnerskim odnosima, nezadovoljstvo poslom, teškoće u pronalaženju stvarnog zadovoljstva i potrage za smislom.
Kada stupa promjena na bolje? Treba li puno vremena?
Promjena na bolje je individualna, što znači da dosta ovisi o samoj osobi, njezinim poteškoćama te osobnim kapacitetima za rast i razvoj. Već u samom početku klijent se može početi bolje osjećati, najviše zbog podrške same terapija i terapeuta, te samo podrške koja počinje rasti, jer se odlučio za ovakav korak.
Osobno duboko vjerujem da je promjena moguća, ali je ovisna o vremenu i kapacitetima pojedinca. Ono što je jako značajno i podržava uspjeh u terapiji jest da je osoba koja dolazi na psihoterapiju visoko motivirana za promjenu, otvorena za jedno drugačije iskustvo i ima povjerenja u terapijski proces.
S druge strane, psihoterapeut je osoba koja stalno mora raditi na sebi kroz razna usavršavanja i edukacije te prije svega treba dobro poznavati sebe. Ovo sve zajedno je ključ za uspješnu psihoterapiju.
Kako znati da je došao kraj i da osoba više ne treba ići na psihoterapiju?
Sam kraj terapije ovisi o dogovoru između klijenta i terapeuta. Na prvim seansama nakon dijagnosticiranja problema, te kada se postave terapijski ciljevi i isti ostvare, možemo se dogovoriti da će tada biti kraj terapije. Međutim, psihoterapija ne mora nužno imati svoj kraj.
Ja, a i većina mojih kolega, gleda na psihoterapiju, pogotovo Geštalt psihoterapiju, kao na cjeloživotno učenje o sebi, svijetu oko sebe i kontaktu s istim. Klijent može biti godinu do dvije na intenzivnoj terapiji. Recimo jednom tjedno, a poslije se može viđati s terapeutom jednom mjesečno i taj susret držati kao mjesto podrške za sebe.
Mentalno zdravlje je jednako fizičkom. Ako se ne brinete za fizičko zdravlje s vremenom tijelo počne štekati. Tako je i s mentalnim zdravljem. Redovno održavanje istog, prevenira razvoj mentalnih i emocionalnih poremećaja, pa i fizičkih.
Voliš ovakve teme? Svaki dan donosimo nove! I sve su na našem portalu https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna